Novi projekt obnovljivih izvora energije gradi se u Zadarskoj županiji. Posjetom premijera Andreja Plenkovića službeno su otvoreni radovi na Vjetroelektrani Korlat, trenutno najvećoj investiciji Hrvatske elektroprivrede (HEP-a).

Priključna snaga vjetroelektrane iznosi 58 MW, što je više od snage trenutno najveće vjetroelektrane u pogonu u Hrvatskoj.

Kako je istaknuto na predstavljanju projekta, očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, koja čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj, bit će dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ujedno je to jedna od najvećih investicija u Zadarskoj županiji, čija ukupna vrijednost iznosi više od 500 milijuna kuna.

"Ovo je signal da HEP, kao najsnažnija i najvažnija energetska kompanija, dobro razumije kontekst nove strategije energetskog razvoja koja je u pripremi. Zbog toga su otvaranje radova na Vjetroelektrani Korlat i priprema projekta Sunčane elektrane Korlat važni za opskrbu električnom energijom 50 tisuća kućanstava, ali i za praćenje globalnih i ekoloških trendova u energetskom razvoju", izjavio je Plenković nakon što je u subotu obišao gradilište u Korlatu u pratnji desetak ministara te domaćina, župana Božidara Longina i zamjenika Šime Vickovića.

VE Korlat gradi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, koja se prostire na području triju katastarskih općina – Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Vjetroelektrana će imati 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Puštanje elektrane u redovni pogon planira se u kolovozu 2020. godine.

Župan Longin ponosno je istaknuo da je Zadarska županija vodeća u Hrvatskoj po investicijama u obnovljive izvore energije. To nije došlo slučajno, već je rezultat promišljenog planiranja i pravodobne izrade strateških dokumenata koji su otvorili vrata investicijama u obnovljive izvore energije.

"To je jedan važan dio gospodarskih aktivnosti koji u javnosti možda i nije toliko poznat. Za sada je u našoj županiji uloženo više od 150 milijuna eura u vjetroelektrane i solarnu energiju što zahvaljujemo, između ostalog, pravodobnoj izradi Atlasa vjetra i Atlasa dozračene sunčeve energije, koje je naručila Zadarska županija. Svjesni smo koliko je održivi razvoj važan te radimo na tome da u skoroj budućnosti budemo 'zelena', odnosno ekološka županija", rekao je Longin.

Do sada je, prema dostupnim podacima, na području Zadarske županije, izgrađeno oko 105 MW instalirane snage vjetroagregata. Ukupna vrijednost dosadašnjih ulaganja procjenjuje se u iznosu oko 150 milijuna eura.

"S obzirom da je na području Zadarske županije vršno opterećenje potrošnje oko 150 MWh, Zadarska županija već izgrađenim kapacitetima vjetroagregata pokriva znatan dio potrošnje električne energije koristeći upravo obnovljivu energiju. Prema rezultatima i pokazateljima Programa potencijala obnovljive energije i povećanja energetske učinkovitosti na području Zadarske županije, koju smo izradili u suradnji s Institutom Hrvoje Požar ukupni proizvodni potencijal postojećih zona, u skladu i s odredbama županijskog Prostornog plana, predviđenih za iskoristivost energije vjetra iznosi oko 900 MW", kaže pročelnik županijskog Upravnog odjela za  prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Olivio Meštrović, čiji je odjel 2009. godine dobio nagradu zaklade 'Hrvoje Požar' za popularizaciju obnovljive energije u Republici Hrvatskoj

Svakako treba spomenuti da je upravo na području Zadarske županije izgrađen i stavljen u uporabu prvi vjetropark u Republici Hrvatskoj - vjetropark Ravna 1 na Pagu. Prema dostupnim informacijama trenutno je u pripremi ili početnoj fazi realizacije nekoliko projekata koji bi trebali rezultirati s preko 350 MW instalirane snage vjetroagregata. Ukupna vrijednost očekivanih ulaganja procjenjuje se u iznosu od čak 400 milijuna eura. Upravo su podaci Atlasa vjetra ključni za procjenu gospodarske i poduzetničke odluke potencijalnih investitora o ulaganjima u izgradnju vjetroagregata i iskoristivosti energije vjetra u Zadarskoj županiji.

"Atlas vjetra Zadarske županije, koji ima jedino naša županija, osigurava pouzdane, visokokvalitetne i reprezentativne službene podatke gospodarsko-poduzetničkom sektoru koji ima interesa za izgradnju vjetroparkova na ovom području. S obzirom da se radi o izuzetno značajnim financijskim ulaganjima, upravo su podaci Atlasa vjetra ključni u odluci investicijskog ulaganja. Proizvodnim kapacitetima koji su izgrađeni, kapacitetima koji su u izgradnji (kao što je VE Korlat) te s mogućom izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta vjetroagregata koji su u projektima, ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora na području Zadarske županije uvelike premašuje potrebe i potrošnju električne energije naše županije", zaključuje Meštrović.

Nova ulaganja najavljuju iz HEP-a, koji  do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Jedna od sunčanih elektrana koje HEP razmatra u sklopu tog plana je i elektrana koja bi se izgradila neposredno uz vjetroelektranu Korlat. Projektirana priključna snaga SE Korlat je oko 75 MW. Time bi Korlat po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, bio jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Procijenjena vrijednost investicije je oko 480 milijuna kuna.