Vukovar kao mjesto posebnog domovinskog pijeteta, posebne olakšice i državni poticaji za investicije na području grada heroja, ali i promjena državnih blagdana sve to premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković planira progurati na Vladi do kraja godine, odnosno do predsjedničkih izbora, piše u srijedu Jutarnji list.

Jasno je da se time, osim pomoći gradu Vukovaru, želi pripomoći i kampanji HDZ-ovoj kandidatkinji za predsjednicu Republike Kolindi Grabar-Kitarović u privlačenju “domoljubnih birača", navodi dnevnik. 

Vlada tako sutra u javno savjetovanje pušta novi Zakon o blagdanima, spomendanima i narednim danima u Republici Hrvatskoj, u kojem će se Dan državnosti, umjesto 25. lipnja, slaviti 30. svibnja, a sadašnji Dan neovisnosti, koji se proslavio jučer i bio je neradni dan, ubuduće bi trebao biti spomendan i trebao bi biti radni dan.

Umjesto toga, 18. studenoga, na dan kada se obilježava tragična obljetnica pada Vukovara, bit će blagdan i neradni dan i slavit će se kao Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Dakle, taj će dan biti posvećen ne samo vukovarskim žrtvama nego svim žrtvama Domovinskog rata, iako će centralna manifestacija i dalje biti Kolona sjećanja u Vukovaru.

To se će definirati i u novom Zakonu o Vukovaru kao mjestu posebnog domovinskog pijeteta, koji u javno savjetovanje ide nakon izmjene Zakona o blagdanima. Riječ je o zakonu koji je Vlada obećala još 2016. na sjednici u Vukovaru, a završen je, kako doznajemo Jutarnji, u travnju ove godine.

Osim što proglašava Vukovar mjestom posebnog domovinskog pijeteta, zakon definira i Dan sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata, koji će se obilježavati 18. studenoga u Vukovaru, ali i sve druge dane sjećanja na žrtvu Vukovara od 14. studenoga, kada su JNA i srpske paravojne snage presjekli obranu grada na dva dijela, preko 18. studenoga i pada grada, do 20. studenoga i pokolja na Ovčari.

Čak 12 ministarstava je sudjelovalo u izradi, braniteljske udruge, stručnjaci s Instituta "Ivo Pilar", predstavnici Memorijalno-dokumentacijskog centra i predstavnici grada. Zakonom se ne definira status ćirilice u Vukovaru, što su neki branitelji tražili, jer je riječ o organskom zakonu koji je ispod ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, donosi Jutarnji list.