Polaganjem vijenaca i misom zadušnicom u Kijevu obilježena je 28. godišnjica prve žrtve u obrani toga mjesta Frane Jurića Arambašića i zarobljavanja pripadnika Hrvatske vojske koji su nakon toga bili odvedeni u srpske logore, priopćilo je u ponedjeljak Hrvatsko društvo logoraša.

Vijence su na Arambašićevo spomen-obilježje položili predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan  Turudić i načelnica Općine Kijevo Lidija Slavić u nazočnosti Arambašićeve obitelji i predstavnika branitelja toga mjesta u Dalmatinskoj zagori.

"Danas obilježavamo 28. godišnjicu sjećanja na prvu žrtvu u obrani Kijeva Franu Jurića Arambašića kao i veliko stradavanje civila i zarobljavanje 70 pripadnika hrvatske vojske i policije među kojima je bilo i 37 pripadnika 4. Gardijske brigade koji su nakon zarobljavanja odvedeni u logore, a još dvojica branitelja su poginuli," rekao je  Turudić.

Kako je navedeno, Turudić je istaknuo je da su mještani hrvatskoga sela Kijeva i njegovi  branitelji osjetili "svu težinu divljačke agresije Jugoslavenske armije i srbočetnika."

Nakon pada Kijeva, podsjetio je Turudić, "srbočetnici su barbarski, do temelja, eksplozivom srušili župnu crkvu sv. Mihovila, selo je opljačkano pa spaljeno, a mnogi hrvatski branitelji i civili odvedeni u logore na područje grada Knina gdje su proživljavali razna psihofizička mučenja, kako od pripadnika Mladićevih snaga, tako još vise od Martićeve milicije kod kojih su utamničeni u logorima smrti - stara bolnica, tvrđava, južni logor, policijska postaja".

Po njegovim riječima, Kijevo je poslužilo Jugoslavenskoj narodnoj armiji  (JNA) i srbočetnicima kao ogledni primjer provođenja etničkoga čišćenja, spaljene zemlje, a jedanaest mještana Kijeva su, nažalost, mučki likvidirani na svome kućnom pragu pri samom 'čišćenju' sela i nisu dočekali Vojno redarstvenu operaciju (VRO) "Oluja" u kojoj je oslobođeno i Kijevo, te stvorena slobodna i neovisna Republika Hrvatska.

Istaknuo je kako je "rezultat etničkoga čišćenja" vidljiv i kroz brojke - u čisto hrvatskome selu Kijevu do Domovinskog rata je živjelo po popisu iz 1991. 1261 stanovnik, a po popisu iz 2011. samo 417 stanovnika.

U prvom planu incident u Uzdolju, zanemaruje se da su mještani svesrdno podupirali agresiju na Hrvatsku

"S druge strane, svjedoci smo i ovih dana pokušaja da se skrene pozornost na srpsko pitanje u Hrvatskoj i da se u prvi plan stavi incident u selu Uzdolje, zanemarujući činjenicu da su i mještani Uzdolja svesrdno podupirali agresiju na Republiku Hrvatsku", ustvrdio je Turudić.

Podsjetio je kako su Uzdoljani, zajedno s ratnim zločincem Ratkom Mladićem, Milom Martićem, Goranom Babićem koji je priznao krivnju za ratni zločin, aktivno sudjelovali u okupaciji hrvatskoga sela Kijeva, ubojstvima, pljački i paleži za što se dosad nisu niti pokušali ispričati, a kamoli zatražili oprost, a sudjelovali su i u protjerivanju i ubojstvima nesrpskoga stanovništva iz mjesta u okolici Knina - Biskupija, Potkonje za vrijeme Domovinskog rata.

"Pridružujemo se osudama nasilja čak i ako je to obračun navijačkih skupina (Delija i Grobara) s obzirom da vlasnik objekta pripada jednoj od navijačkih skupina koje kako znamo međusobno ratuju, a voli se i slikati u društvu osuđenog ratnog zločinca Dragana Vasiljkovića zvanoga kapetan Dragan", rekao je Turudić.

Smatra kako je takvo ponašanje vlasnika "direktna potvrda njegove želju za provođenjem velikosrpske politike, oživljavanja četništva na tim prostorima i pokušaja vraćanja tzv. SAO Krajine za kojom toliko žale i tuguju".