Amazoniju nagrizaju dvije poljodjelske djelatnosti - uzgoj goveda i genetski modificirane soje - čime se može protumačiti dramatično širenje šumskih požara u tom dijelu Brazila, misle znanstvenici.

"Ekstenzivan uzgoj goveda je glavni čimbenik krčenja amazonske prašume. Nešto više od 65 posto amazonske krčevine danas je pod pašnjacima", rekao je Romulo Batista, istraživač u Greenpeaceu.

Brazil je najveći svjetski izvoznik govedine. Ta je zemlja u 2018. izvezla rekordnih 1,64 milijuna tona tog mesa, pokazuju podatci Brazilskog klastera izvoznika mesa. Glavna tržišta su Kina, zatim Egipat i Europska unija.

Naslov najvećeg izvoznika govedine Brazil može zahvaliti više nego dvadesetogodišnjem razdoblju spektakularnog rasta. Primjerice, između 1997. i 2016. izvoz govedine se udeseterostručio, težinski i cjenovno.

Tržištem vladaju tri mastodonta: JBS, Minerva i Marfrig.

Gotovo 6,5 posto iskrčene površine namjenjuje se uzgoju poljoprivrednih kultura.

Brazil koji je i dosad bio najveći svjetski izvoznik soje, ispred Sjedinjenih Država, u 2018. je izvezao rekordnih 83,6 milijuna tona, ili 22,6 posto više nego godinu prije, objavilo je brazilsko ministarstvo gospodarstva.

Taj se uspjeh tumači ponajprije apetitom Kine, najvećim potrošačem brazilske soje koja je uglavnom GMO: zbog trgovinskog rata koji Peking i Washington vode već gotovo godinu dana, Kina se sve više okreće Brazilu u kupnji stočne hrane.

Izvoz brazilske soje u Kinu lani je skočio gotovo 30 posto.

Soja je bila jedna od glavnih kultura koja je 'grickala' područje amazonske šume. No nakon moratorija uvedenog 2006. "manje od 2 posto soje uzgojene u Amazoniji dolazi s površina iskrčenih nakon 2008.", dodaje Batista.

I Europa je potrošač brazilske soje koju uglavnom upotrebljava u prehrani stoke, ponajprije peradi i svinja, navodi Greenpeace.

Uzgoj soje je 1970-ih u Brazilu doživio nevjerojatan uspon kada su se proizvođači s juga selili u središte i na zapad zemlje i kada su se pojavile nove metode uzgoja i primjene pesticida.