Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je evaluacije eksperimentalne faze kurikularne reforme Škola za život provedene u razdoblju od listopada 2018. do veljače 2019. godine u sklopu The Structural Reform Support Service projekta.

U sklopu The Structural Reform Support Service projekta u suradnji Europske komisije, British Councila i Ministarstva znanosti i obrazovanja, međunarodni eksperti u području obrazovanja Claire Sinnema (Novi Zeland), Graeme Aitken (Novi Zeland), Mark Priestley(Ujedinjeno Kraljevstvo) te Aileen Ireland (Ujedinjeno Kraljevstvo) provodili su u periodu od listopada 2018. do veljače 2019. godine evaluaciju eksperimentalne faze kurikularne reforme Škola za život putem anketa i fokus grupa.

Eksperimentalna faza se provodi u 74 škole diljem Hrvatske.

U anketnom istraživanju je sudjelovalo 1047 učitelja i ravnatelja te 1335 roditelja.

Ključni nalasci evaluacije

"Prihvaćanje novih kurikuluma je u velikoj mjeri prisutno jer 85 posto ravnatelja i učitelja i 76 posto roditelja potpuno ili većinom podržavaju nove kurikulume, dok ih ne podržava samo 5 posto roditelja. 

Novi način rada gdje je veća usmjerenost na ishode učenja razumiju svi dionici, 81 posto učitelja i ravnatelja navelo je kako razumiju što su ishodi učenja koji se uvode u sklopu reforme, a 74 posto ih već koristi u praksi, dok ih 84 posto namjerava koristiti u budućnosti", navodi se u priopćenju Ministarstva znanosti i obrazovanja. 

"Promijenile su se i metode poučavanja tako da je naglasak na rješavanje problema i stjecanje vještina samostalnog učenja, jer metode poučavanja s naglaskom na rješavanje problema već sada koristi 69 posto učitelja, a učiti kako učiti njih 59 posto. U budućnosti metode rješavanja problema i učiti kako učiti planira koristiti 83 posto učitelja što govori kako su učitelji i ravnatelji motivirani naučiti nove pristupe učenju i poučavanju."

"Promjene pozitivnima vide i roditelji, jer 73% roditelja smatra da je novi kurikulum bolji od dosadašnjih, a 77% roditelja za nove kurikulume kaže da su zanimljivi. Od međupredmetnih tema učitelji i ravnatelji na prvo mjesto, po važnosti u provedbi, rangiraju građanski odgoj, a IKT i poduzetništvo rangiraju najniže. Više od dvije trećine učitelja je navelo da su znatno ili umjereno izmijenili korištena nastava sredstva i korištene aktivnosti u nastavi", navodi ministarstvo nalaze evaluacije.

Preporuke eksperata

Eksperti su, navodi se u priopćenju, naglasili da treba osigurati nastavak značajnih ulaganja u edukaciju učitelja što će dugoročno osigurati uspjeh reforme.

"Ključni dijelovi promjene u reformi moraju i dalje biti: promjena fokusa od poučavanja na učenje; promjena fokusa procesa učenja sa sadržaja na razvijanje kompetencija i rješavanje problema te aktivno uključivanje učenika u nastavu; promjena pristupa poučavanja s naglaskom na pomoć učenicima naučiti kako učiti. Za shvaćanje kurikuluma i uvođenje svih promjena bit će potrebno vrijeme kako bi nove ideje zaživjele u praksi, a za to će biti ključna stručna podrška u provedbi reforme."

Mnogi učitelji komentirali su kako su im virtualne učionice oduzimale puno vremena i uvelike pridonijele njihovom radnom opterećenju, stoga eksperti preporučuju da treba nastaviti pratiti i provoditi evaluacije, pa i putem opažanja u razredu.

Sažetak istraživanja dostpan je OVDJE.