Nakon dva održana prosvjeda za klimu u ožujku, hrvatski učenici najavili su treći štrajk za petak 24. svibnja, a održat će u sklopu drugog globalnog prosvjeda pokreta "Petkom za budućnost", kojemu je cilj potaknuti političare na rješavanje problema klimatskih promjena.

"Naravno da smo dosadni s ovim prosvjedima. Kako ne bi bili? Barem se borimo za nešto. Barem se trudimo pa čak i kada su nekima mature za manje od mjesec dana, a ostalima kraj školske godine", poručili su organizatori prosvjeda School Strike 4 Climate Croatia.

Prva dva prosvjeda u ožujku su održana u više hrvatskih gradova, a podržalo ih je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak te hrvatski znanstvenici. U Zagrebu i Splitu na prosvjede se odazvalo ukupno više od dvije tisuće učenika, a prosvjedovali su i njihovi kolege u Osijeku, Križevcima, Varaždinu, Puli i na Visu. 

"Treći prosvjed? Za istu stvar? U Hrvatskoj? I mi se ponekad začudimo da moramo prosvjedovati kako bismo spasili planet. Smiješno je što će sve neki ignorirati kako bi zaštitili vlastite interese", istaknuli su organizatori. 

Prosvjed se održava u petak na Trgu kralja Tomislava, a počinje na Europskom trgu u 14,30 sati. Svjesni da će učenici, koji se žele priključiti prosvjedu, morati izostati s nastave, organizatori su poslali molbu ravnateljima da tim učenicima opravdaju izostanak od dva ili tri školska sata i tako podrže prosvjed. 

"Poštujemo činjenicu da je škola na prvom mjestu, stoga naši prosvjedi nisu svaki petak, no zaista bismo željeli da ovaj zadnji prosvjed bude brojan, glasan i da pobudi pažnju svih onih koji imaju utjecaj i koji mogu nešto učiniti, da aktivno počnu djelovati u pravcu zaustavljanja klimatskih promjena! Radi se o svima nama, o našoj budućnosti i želimo utjecati na to da ona bude u zdravom i sretnom svijetu", poručila je u ime organizacijskog tima Laura Skala. 

Klimatski zahtjevi

Inicijativa mladih krajem je ožujka Vladi i Saboru uručila klimatske zahtjeve kojima traže smanjenje emisija stakleničkih plinova za minimalno 60 posto do 2030. godine, obustavu svih fosilnih projekata u razvitku (uključujući i LNG terminal na Krku), ulaganje u razvoj obnovljivih izvora energije, zabranu proizvodnje i prodaje plastične ambalaže, osuvremenjivanje postrojenja za zbrinjavanje otpada te uvođenje edukacije o antropogenim klimatskim promjenama u nastavni program. 

Ukoliko se vlasti ogluše na zahtjeve, istaknuli su iz inicijative, prosvjedi će se nastaviti, a osim hrvatskih učenika, u petak će prosvjedovati i mladi iz cijeloga svijeta. 

Prosvjede u europskim gradovima nadahnula je Šveđanka Greta Thunberg, koja je svojim prosvjedovanjem ispred parlamenta u Stockholmu u kolovozu 2018. pokrenula globalni pokret "Petkom za budućnost". Nakon što je od kolovoza svakoga petka štrajkala za klimu, prosvjedi i štrajkovi učenika održavali su se petkom u Belgiji i Njemačkoj te se postupno širili svijetom.

Najmasovniji klimatski prosvjed učenika bio je 15. ožujka na koji se odazvalo, prema podacima organizatora, više od 1,8 milijuna mladih iz više od 125 država te u više od 2000 mjesta i gradova.

Na drugom globalnom štrajku za klimu očekuju se prosvjednici iz više od 1500 gradova te iz preko 110 zemalja.