Fakultet prometnih znanosti jučer je ugostio okrugli stol na temu ''Sigurnost na 2 kotača'', a organizator je bila udruga Sigurnost u prometu.

Iako se trenutačno ne čini tako, obzirom na vremenske neprilike, ipak će uskoro opet doći sunčani dani. Samim time će na cestama biti puno motociklista i biciklista, a to odmah i poziva na velik oprez obzirom da spomenute kategorije predstavljaju visoko rizičnu skupinu sudionika u prometu.

U prošloj je godini u Hrvatskoj u prometnim nesrećama poginulo 59 motociklista, što je povećanje od 34 posto u odnosu na 2017. godinu kada su smrtno stradala 42 motociklista. Dodatno zabrinjava jer je u petogodišnjem razdoblju od 2014. do 2018. godine ukupno poginulo 236 motociklista što predstavlja 14,6 posto ukupnog broja poginulih osoba u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama u istom vremenskom razdoblju (1.611). Motocikli čine samo 3,82 posto u strukturi voznog parka RH, uz prosječno godišnje prijeđenih oko 3.000 kilometara, tako da su navedene brojke zastrašujuće.

Tijekom 2018. godine u prometnim nesrećama su smrtno stradala 22 biciklista, a u razdoblju od 2014. do 2018. godine njih 125. U velikom su porastu prometne nesreće biciklista na biciklističkim stazama u odnosu na 2017. godinu kada je evidentirano 25 takvih nesreća. Prošle su godine evidentirane 44 prometne nesreće na biciklističkim stazama, što predstavlja povećanje od 76 posto.

Stariji vozači krivi za 70 posto nastanka nesreća

- Nažalost, ovo su nenormalno velike brojke po pitanju stradavanja. Prema planu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. cilj je da do kraja provedbe broj nesreća bude manji za 50 posto, da bude 213 stradalih, ali teško da ćemo to ispuniti. Često vlada stereotip da su stranci velik problem, posebno u sezoni, ali podaci su drugačiji. Naime, od ukupne brojke od 59 stradalih je bilo osam stranaca. Problem su naši vozači i potrebno je konstantno upozoravati na opasnosti i raditi na edukaciji – rekao je Ante Hari Rako iz MUP-a i dodao:

- Ono o čemu se izbjegava razgovarati su vozači stariji od 67 godina. Otprilike se 4000 prometnih nesreća događa godišnje u kojima sudjeluju navedeni vozači, a oni su krivi za 70 posto nastanaka nesreća. 32 osobe su smrtno stradale zbog grešaka starih vozača. Također, danas su sve popularnija prijevozna sredstva na dva kotača u obliku električnih bicikala i romobila, a oni često postižu velike brzine i to je nešto čemu ćemo u budućnosti pridati veću pozornost. Elementi ometanja poput slušalica kod pješaka i biciklista također imaju velik utjecaj, jer ne doživljavaju okolinu oko sebe.

Nepropisna brzina uzrok je stradavanja 32 motociklista, a od navedene brojke je njih 26 poginulo u nesrećama koje su sami skrivili. Mopedisti i motociklisti zajedno su sudjelovali u 7,5 posto svih nesreća, dok su biciklisti sudjelovali u 3,81 posto svih nesreća. 10 biciklista poginulo je u nesrećama gdje je uzrok bila nepropisna brzina ili brzina neprimjerena uvjetima, od čega je njih 9 poginulo u nesrećama koje su skrivili vozači drugih vozila.

- Gradovi moraju imati jasan stav spram biciklističkog prometa koji se još uvijek tretira kao oblik rekreacije, a ne kao promet. Biciklistički promet mora imati ravnopravan tretman s drugim oblicima prometa. Da bi se sve navedene mjere ostvarile potrebna je promocija korištenja bicikla, poboljšanje sigurnosti biciklista, znanstvena istraživanja o biciklističkom prometu, umrežavanje i razvoj postojeće biciklističke infrastrukture, integracija bicikla u intermodalni sustav javnog prijevoza i edukacija. Međutim, potrebna je prije svega politička volja bez koje nema ničega – rekao je Mario Ćosić s FPZ-a.

Besplatne edukacije

Udruga Sigurnost u prometu će ponovno provoditi besplatne edukacije za bicikliste i motocikliste diljem Hrvatske. Edukacije obuhvaćaju teoretske i praktične dijelove na poligonu. Svaki sudionik će dobiti i vrijedne poklone koji koriste za svakodnevnu vožnju. Zainteresirani se mogu prijaviti na info.kontakt.sup@gmail.com ili slanjem poruke na 099 805 4040 i tako saznati termine i lokacije.

 - Konstantno radimo na edukaciji motociklista i biciklista i smatramo da je to ispravan put. Potrebno je provoditi kvalitetne učinkovite infrastrukturne mjere i postupke za poboljšanje sigurnosti. Lokalna uprava na razini gradova i regija treba donijeti odgovarajuće Planove održive urbane mobilnosti s ciljem poticanja korištenja sustava javnog prijevoza i nemotoriziranih vidova prijevoza s nultom stopom emisije štetnih plinova. Svi trebaju surađivati, uvažavati jedni druge, a tako će se u konačnici postići veća sigurnost – rekao je Georg Davor Lisicin iz udruge Sigurnost u prometu.

Stradavanja vozača na dva kotača se ne smanjuju

Usprkos znatnom smanjenju broja poginulih od 2010. godine gotovo svih kategorija sudionika, broj poginulih biciklista i motociklista gotovo da je konstantan. 
U periodu od 2010. do 2017. godine broj poginulih biciklista smanjen je za samo 2 posto dok sve ostale kategorije bilježe smanjenje od 20 posto. Na vozilima na dva kotača pogiba 20 posto od ukupnog broja poginulih. Najviše sudionika na dva kotača pogiba na cestama izvan naselja (70 posto). Najviše biciklista pogiba u Nizozemskoj, točnije 19 posto od ukupno poginulih sudionika.

U travnju ove godine su Europska Komisija i Europska investicijska banka inaugurirali program ''Safer Transport Program'' putem kojega će se financirati projekti vezani uz povećanje sigurnosti. Također Europski parlament u okviru projekta ''EU Road Safety Exchange'' osigurava sredstva namijenjena zemljama s niskim stupnjem prometne sigurnosti.

Problem zaštitnih ograda na cestama

- Čak je od 15 do 35 puta veći rizik za motocikliste u odnosu na osobna vozila. Rezultati istraživanja provedenih u Europi i svijetu kažu da je veći udio teško ozlijeđenih motociklista u odnosu na ostale sudionike u prometu. U Europi je 16 posto poginulih motociklista u svim nesrećama – rekao je Bojan Jovanović s FPZ-a i posebno upozorio:

- Svjestan sam da mnogi ne razmišljaju o tome, ali 15 posto postojećih metalnih zaštitnih odbojnih ograda postavljeno je na mjestima na kojima to nije potrebno. Metalne ograde koje pružaju adekvatnu zaštitu za vozila predstavljaju vrlo opasan element za motocikliste, koji često prokližu ispod njih s pogubnim posljedicama. Postavljanjem odbojnih ograda sigurnih za motocikliste na samo 10 posto kritičnih lokacija može se ostvariti povrat uloženih sredstava u iznosu do 400 posto. 

Zaključak sudionika skupa je da sadašnja situacija nije zadovoljavajuća i da je potrebna veća suradnja i edukacija svih sudionika u prometu, kao i da su potrebne infrastrukturne promjene, u čemu ključnu ulogu trebaju odigrati lokalna i nacionalna vlast.