Udruzi građana za zaštitu ljudskih prava David svaki se mjesec javi deset do petnaest vjernika koji su to prestali biti, odnosno ljudi koji se žele "ispisati" iz Crkve. Kako pojašnjava Boris Stanojević iz udruge, ustavno je pravo svakoga da istupi iz bilo koje organizacije, pa tako i Crkve, kojoj se u najvećoj mjeri pristupa krštenjem, odnosno voljom roditelja.

Postoji procedura, dodaje Stanojević, kako se iz crkve može "ispisati". I makar za kanonsko pravo formalan ispis ne postoji, Crkva zahtjevu onih koji više ne žele biti njezin dio, u pravilu udovoljava, piše Novi list.

"Mjesečno nam se za savjet javi desetak, petnaest ljudi, kako koji mjesec, koji pitaju mogu li se, i kako iz Crkve ispisati te ih mi upućujemo kako to učiniti. Potrebno je ispuniti obrazac izjave koju je moguće kod nas dobiti, ovjeriti je kod javnog bilježnika te zajedno s Papinom odredbom o istupu iz Crkve, preporučeno s povratnicom dostaviti na adresu Biskupskog ordinarijata odnosno biskupije te župnog ureda krštenja", pojašnjava Stanojević, koji je i sam prošao tu proceduru.

Novi list je Hrvatsku biskupsku konferenciju upitao ima li podatak o tome koliko je vjernika istupilo iz crkve u prošloj, a koliko u proteklih nekoliko godina te komentar na te istupe. HBK, odgovoreno je, nema podatak o broju eventualnih istupa iz Katoličke crkve te upućuje da se obrati svakoj od biskupija odnosno nadbiskupija zasebno.

Od ukupno osamnaest nadbiskupija odnosno biskupija, odgovorilo je tek njih nekoliko, pri čemu je samo Varaždinska biskupija odgovorila i na upit o broju "ispisnika". Kako stoji u odgovoru, od vjernika koji žive na području Varaždinske biskupije godišnje u prosjeku zaprime desetak molbi kojom se traži istupanje iz Katoličke crkve.

"Ako osoba to želi, predlaže se osobni susret s vlastitim župnikom kako bi se pokušali razumjeti razlozi istupanja, ali i kako bi se osobu jasno upoznalo s kanonskim (crkvenim) posljedicama takve odluke. Iskustvo govori da takve osobe rijetko navode razloge u svojoj molbi, a nekad i zahtijevaju da se njihova motivacija pritom ne ispituje te po sebi ne žele takve susrete. Crkva uvijek to njihovo pravo u potpunosti i poštuje. Po završetku propisane procedure, njihova se odluka upisuje u Maticu krštenih Župe u kojoj su kršteni", odgovaraju u Varaždinu.

Riječka nadbiskupija odgovorila je pak kako Katolička crkva prema Pravilniku o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama vodi podatke o primanju i podjeli sakramenata.

"Valjano primljenim sakramentom pristupa se zajednici vjernika s ciljem da se vjernički živi kršćansko zajedništvo. Mnoge osobe nakon primanja sakramenta prestanu živjeti po vjeri u kršćanskom zajedništvu. Time su činjenično istupili iz zajedništva, odnosno istupili su iz Crkve voljom svoga ponašanja" - napominju, dodajući kako "ispisnice" ne postoje u Katoličkoj crkvi.

"One postoje u nekim sektama", dodaju.

Dubrovačka biskupija je, kako stoji u njenom odgovoru, provjerila u uredima u biskupiji koji bi mogli imati informacije o osobama koje su zatražile ispis, i za traženo razdoblje, kažu, nemaju evidenciju takvih slučajeva.

"Ipak, moramo naglasiti da to ne isključuje mogućnost da su se neke osobe obratile svojim župnicima direktno, i da su župnici u matici krštenih zabilježili istupanje iz Katoličke crkve. Pošto su do sada ti slučajevi bili vrlo rijetki, ne vodi se nikakva jedinstvena evidencija", zaključuju, dok je Biskupija Gospić, primjerice, odgovorila kako upitu nisu u mogućnosti udovoljiti, a još su se neke biskupije odnosno nadbiskupije ispričale zauzetošću.