Sunčano i toplo vrijeme izmamilo je mnoge rekreativce za boravak na otvorenome. Međutim dok se pune baterije u prirodi, trebamo biti i na oprezu. Skriveni na vlatima trave vrebaju krpelji! Ne vrebaju samo iz trave i niskog raslinja, već i s drveća.

Krpelji su sitni paučnjaci, kod nas je najrasprostranjeniji šumski krpelj. Ove životinje imaju takozvanu sezonsku aktivnost koja počinje sada u proljeće, a završava krajem jeseni, piše HRT.

U Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe krpelji najčešće prenose bolesti Lajm borelioza i Krpeljni meningoencefalitis. Obje su bolesti prisutne u Hrvatskoj s time da se Lajm borelioza češće registrira, upozorava prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, spec. epidemiologije.

Krpelji ispuštaju uzročnika zaraze u krv domaćina za vrijeme hranjenja. Prijenosnici krpeljnog meningoencefalitisa nalaze se pretežito na sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske i tamo je posljednjih godina zabilježeno nekoliko desetaka slučajeva zaraze. Krpeljni meningoencefalitis bolest je koja zahvaća središnji živčani sustav.

Lajmska bolest je češća, samo u Zagrebu u posljednjih 5 godina zabilježeno je 120-130 slučajeva. Najveći broj oboljelih registriran je u periodu od svibnja do srpnja. Za bolest je karakteristična prstenasta kožna promjena i obično se javlja 7-14 dana nakon uklanjanja krpelja.

Ukoliko se ta kožna promjena ne liječi tada bolest može napredovati i zahvatiti druge organe poput srca, zglobova i središnjeg živčanog sustava, upozorava doktorica Kosanović Ličina.

Krpelji se najčešće uhvate na dobro prokrvljenim dijelovima tijela poput pazuha, prepona, oko pupka te na vlasištu. Ispravno je izvaditi ga pincetom – okomitim pokretom izvući iz kože. Nakon toga mjesto uboda treba dezinficirati. Nije ga dobro tretirati sredstvima poput laka za nokte, acetona ili petroleja, kao ni paliti.

Svaki posjet prirodi bi bilo dobro planirati unaprijed na način da se adekvatno obučemo, da ne hodamo bosi kroz travu, grmlje i šipražje. Da nosimo zatvorenu obuću, čarape, bilo bi idealno da imamo duge nogavice i što više prekrivenog dijela tijela. Ali s obzirom na to da je ovako vruće, nemoguće je imati potpuno pokriveno tijelo, pa na ove otkrivene dijelove treba koristiti repelente.

Osim za ljude, krpelji su opasni i za zdravlje ljubimaca, poglavito pasa koje mogu zaraziti piroplazmozom. Za zaštitu psa mogu se primijeniti ogrlice, tablete ili ampulice. Neke djeluju na odbijanje krpelja, a neke ubiju nametnika nakon što ugrize domaćina. Ako se na vrijeme uoči, bolest nije opasna, ali ako se razvije može biti smrtonosna.

Ljubimci i boravak na otvorenome idu ruku pod ruku. A osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi kao i izletnicima ili planinarima zbog povećanog rizika susreta s krpeljima preporučuje se cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa za što bezbrižniji boravak na otvorenome, piše HRT.