Od 195 zemalja svijeta u njih 95 broj očekivane živorođene ženske novorođenčadi niži je od jedan. Hrvatska je jedna od tih zemalja.

Takozvana neto reproduktivna stopa, odnosno broj očekivane živorođene ženske djece po jednoj ženi u nas iznosi 0,66, dok je ukupna stopa plodnosti 1,4 djeteta po ženi. Podaci su to iz istraživanja o promjenama u plodnosti i reproduktivnim stopama u spomenutom broju zemalja svijeta u razdoblju od 1950. do 2017. godine koje je tim znanstvenika objavio u časopisu Lancet, prenosi Večernji list.

Ukupna stopa plodnosti globalno je smanjena gotovo 50 posto i, prema ovim podacima, u prosjeku žena danas rađa 2,4 djeteta, dok je 1950. godine to bilo 4,7 djece.

Broj stanovnika raste no, kako se objašnjava, zato što pada smrtnost i životni je vijek dulji. Kako stoji u istraživanju, od 1985. godine svjetska se populacija povećava u prosjeku za 83 milijuna ljudi godišnje, kojih se većina rađa u južnoj Aziji i zemljama podsaharske Afrike. U razvijenim zemljama, među kojima su i europske zemlje, u usporednoj 1950. godini živjelo je više od 35 posto svjetske populacije, dok je to 2017. godine manje od 20 posto.

Negativan prirodni prirast hrvatska je realnost već godinama i česta javno politička tema.

No iz podataka ovog istraživanja te u usporedbi s drugim zemljama Europe i svijeta jasno je koliko je to problem razvijenih zemalja te problem čiji su brojni uzroci još uvijek neistraženi i nepoznati.

Uz razloge poput nepovoljne ekonomske situacije, neprikladnih primanja i mogućnosti osamostaljenja mladih ljudi, i u Hrvatskoj je neplodnost jedan od uzroka pada reproduktivne stope, odnosno smanjenja broja ljudi koji mogu postati biološki roditelji. Polovica parova reproduktivne dobi u Hrvatskoj ima problem s neplodnošću, a među njima je neplodnost podijeljena između muškaraca i žena, kojih je podjednak broj neplodan.

Od dostupnih postupaka umjetne oplodnje u Hrvatskoj njih je, prema podatku za 2015. godinu, bilo više od sedam tisuća te su rezultirali rođenjem 1235 djece, dok se u više od četvrtine postupaka odustalo od te procedure.

Podatak iz iduće godine pak navodi manji broj postupaka umjetne oplodnje, s tim da nije još uvijek dostupan podatak o broju rođenih iz ovih procedura provedenih u 2016. godini u Hrvatskoj. Kako smo već naveli primjer Danske, upravo za tu bogatu i razvijenu zemlju jedno istraživanje navodi kako reproduktivnu stopu nisu uspjeli povećati ni uz visoke postotke postupaka umjetne oplodnje.

Konkretno, navode da je devet posto djece u Danskoj rođeno zahvaljujući asistiranoj reproduktivnoj tehnologiji.