Dana 13. ožujka 1177. godine Zadar je posjetio papa Aleksandar III. U grad je ušao na bijelom konju, a kako je zapisao kroničar u papinoj pratnji, svečano je dočekan od naroda i svećenstva uz gromko pjevanje na hrvatskom jeziku.

Papa Aleksandar III. poklonio se relikvijama sv. Anastazije, kako je i zapisano na spomen-ploči u katedrali sv. Stošije. Papa je poslije svratio i na otok Rab gdje je posvetio stolnu crkvu sv. Marije te se duž istarske obale uputio prema Veneciji ususret caru Fridriku I. Barbarossi.

Opis kardinala Bosona iz papine pratnje (u prijevodu don Ante Strgačića):

"A odatle [tj. s Visa, 11 galija], ploveći mimo ostalih dalmatinskih otoka, prije nego je sunce granulo, zajedno s braćom ... [nabraja imena] dovezoše ga zdrava i vesela u grad Zadar, koji se nalazi na rubu ugarskog kraljevstva. A kako dotada nije taj grad posjetio nijedan papa, s dolaska papina nasta u gradu veliko veselje i neopisiva radost u kleru i puku, i svi su blagoslivljali Gospoda, koji se u naše dane udostojao pohoditi Zadar preko Aleksandra svoga sluge i nasljednika sv. Petra. I tako, pošto mu je po rimskom običaju pripremljen bijeli konj, povedoše ga u povorci gradom uz pjevanje bezbrojnih lauda i kantika, koje su gromko odjekivale u njihovu hrvatskom jeziku, do u glavnu crkvu sv. Stošije, u kojoj počiva uz počasti pohranjena ona djevica i mučenica. Poslije četiri dana boravka u Zadru iziđe iz grada, te ploveći sretno uz hrvatske otoke i malene primorske gradove Istre, uz pomoć Gospodnju, veseo stiže u samostan sv. Nikole u Rialtu [u Mletcima]."

U to doba zadarskom je crkvom upravljao Lampridije, kao prvi zadarski nadbiskup, kojeg je imenovao raniji papa Hadrijan IV., rodom iz Engleske. Grad Zadar vezan je za nekoliko papa, što rođenjem, što školovanjem ili službom te posjetom. Posebno mjesto u povijesti zadarske i hrvatske crkve ima papa Ivan Pavao II.