Prigodno predavanje o hrvatskim spisateljicama između 19. i 21. stoljeća upriličila je biogradska Gradska knjižnica za svoje vjerne čitateljice i posjetiteljice knjižnice.

Uz čestitke za 8. ožujak Međunarodni dan žena, ravnateljica knjižnice prof. Jelka Sipina kazala je nekoliko riječi o samom početku obilježavanja ovog dana u svijetu spomenuvši kako su žene zaposlene u industriji tekstila javno demonstrirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Najpoznatiji protest bio je onaj  8.ožujka 1908.godine, kada je 15.000 žena marširalo ulicama New Yorka tražeći svoja prava. Obilježavanje tog datuma koji je proglašen Međunarodnim danom žena održava se i danas, no žene i nadalje nisu u potpunosti zadovoljne svojim statusom u društvu, te  se ta bitka u nešto drugačijem obliku nastavlja i dalje.  

Kako je to bilo u literarnom, stvaralačkom svijetu u Hrvatskoj  početkom 19. stoljeća pa na dalje doznali smo nešto više kroz izlaganje profesorice dr.sc.Kornelije Kuvač-Levačić, s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru a pod naslovom „Hrvatske književnice od 19.do 21.stoljeća.“Spisateljice toga vremena a među kojima su brojna velika imena, bile su graditeljice hrvatske moderne književnosti u nas. No položaj žena u književnosti toga vremena bio je više nego težak. Često osporavane, podcjenjivane  i omalovažavane na različite načine, bila je  na žalost njihova  stvarnost s kojom su se mogle izboriti samo najjače. Kulturni stereotipi toga vremena nisu trpjeli žensku nazočnost, pogotovo ravnopravnost u pisanoj riječi ,kao ni njihovo mišljenje, te je svaki iskorak izvan nekog tolerantnog i dozvoljenog „ženskog“ žanra dočekan je „na nož“. Ali bilo je to i vrijem hrabrih žena i spisateljica koje su imale dovoljno hrabrosti suprotstaviti se i nastaviti a upravo njih danas s velikim poštovanjem spominjemo i divimo im se.

Među brojnim velikim spisateljicama i hrabrim ženama toga vremena, moramo izdvojiti neke a to nikako ne možemo bez Ivane Brlić Mažuranić, njezinih „Priča iz davnine“ bajki iz slavenske mitologije, a  koje zapravo imaju dvojako značenje, ali i drugih djela  ove velike spisateljice koju nazivamo i hrvatski Andersen. Kroz izlaganje prof. Kuvač-Levačić bolje smo upoznali i shvatili djela nekih drugih spisateljica, primjerice Side Košutić, Jagode Truhelke, Marije Jurić Zagorke, te svima poznate velike hrvatske pjesnikinje Vesne Parun. Tu je zatim i Irena Vrkljan, Slavenka Drakulić, Julijana Matanović, te Ivana Šimić Bodrožić i druge.

Iščitavajući njihova djela i analizirajući jasne i one manje jasne poruke, čitateljima se otvaraju novi vidici i spoznaje vrijedne divljenja.