Danas žene se sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu, s prosječnom dobi od 28 godina, što je čak šest godina kasnije nego 1971. To utječe i na činjenicu da se žene sve više odlučuju na rađanje prvog djeteta u kasnim dvadesetim godinama života. Na visokim učilištima više je studentica.

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, krajem 2016. u Hrvatskoj bilo 2,1 milijun žena, što je 51,7 posto ukupnog stanovništva.

Prosječna starost žena kontinuirano raste unatrag četrdesetak godina. Tako je 1971. prosječna starost žena iznosila 35,5 godina, da bi se do 2016. povećala za gotovo devet godina.

Žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca, dok se rađa više dječaka nego djevojčica. Najčešća ženska imena prema godini rođenja su Marija (1929.-1969.), Ivana (1970.-1999.) i Lucija (2000.-2011.).

Danas žene se sve kasnije stupaju u bračnu zajednicu, s prosječnom dobi od 28 godina, što je čak šest godina kasnije nego 1971. To utječe i na činjenicu da se žene sve više odlučuju na rađanje prvog djeteta u kasnim dvadesetim godinama života.

Statistika pokazuje da je manje djevojčica u dječjim vrtićima i osnovnim školama, dok je u srednjim školama podjednak broj učenica i učenika.

Na visokim učilištima više je studentica, odnosno 56,7 posto, a isto tako žene čine 60 posto diplomiranih studenata, dok je udio doktorica znanosti u 2016. iznosio 55 posto.

Podaci ukazuju da su žene sve obrazovanije i da su postigle ravnopravnost s muškarcima.

Prije 58 godina čak je 92,4 posto žena imalo osnovno obrazovanje ili manje od toga, a njih svega 0,8 posto je bilo visoko naobraženo. Prema popisu stanovništva iz 2011., udio visokoobrazovanih žena iznosi 16,7 posto, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca 16 posto.

Prosjećna plaća žena za 10,9 posto manja od plaće muškaraca

Promatrajući prosjek za 2016., žene su činile 52,3 posto radno sposobnog stanovništva, te 45,9 posto ukupnog broja zaposlenih.

Prosječna mjesečna neto plaća žena u 2015. iznosila je 5305 kuna i bila je za 10,9 posto manja od prosječne plaće muškaraca. Samo u dva područja, građevinarstvu te rudarstvu i vađenju, žene su imale veće plaće od muškaraca.

Najnižu plaću imale su žene zaposlene u administrativnim, pomoćnim uslužnim djelatnostima i prerađivačkoj industriji, a najvišu one u financijskim djelatnostima, djelatnostima osiguranja, informacijama i komunikacijama.