Jeste li i vi zamijetili kako su Zadrani ovih dana na društvenim mrežama postali fotografi i svima je u fokusu jedna tema: magla? Baš poput prizora u noir filmu. Ovih dana budimo se u magli, s maglom odlazimo na počinak. I to ne baš uobičajenom maglom.

Nešto je većih razmjera, a posebno na Poluotoku, o čemu svjedoče i brojne fotografije koje su snimljene s takve pozicije da možete primjetiti kako je stara gradska jezgra ''nestala'', a iz guste magle nazire se samo vrh zvonika. 

Stoga smo odlučili podsjetiti se kako uopće nastaje ova prirodna pojava.

Proces nastanka magle je isti kao i proces nastanka oblaka, stoga magla nije ništa drugo nego oblak pri tlu.

Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Javlja se kada je relativna vlažnosti blizu 100%.

Uvjeti za nastanak magle mogu se postići dodavanjem vlage u zrak ili snižavanjem temperature zraka. Relativna vlažnost od 100% znači da zrak ne može primiti više vlage i tada se magla počinje formirati tako da se vodena para kondenzira u sitne lebdeće kapljice vode u zraku i postaje vidljiva, navodi Đurđica Marković. 

U obalnim područjima magla može biti vrlo gusta te ako nema topografskih barijera može se protezati duboko u unutrašnjost (zapadna Istra). Takva magla traje dok god ima toplog, vlažnog i stabilnog zraka koji se u dodiru sa hladnim morem ohlađuje i stvara maglu. Lagani povjetarac može maglu nositi duž obale ili u unutrašnjost.

Magla se na moru može pojaviti i ljeti iznad zagrijanog mora, a nastaje od isparavanja vodene površine. Također se isti efekt može primijetiti ljeti iznad zagrijane ceste na koju je pala kiša.

Debljina magle ovisi o visini sloja inverzije. Inverzija se javlja kada je topliji i suši zrak iznad hladnog i gustog. Debljina sloja magle ovisi i o tlaku zraka. Ako je tlak visok, magla će biti gušća no sloj neće biti jako visok, dok će kod niskog tlaka magla biti rjeđa i viša.