Iz tiska je izašao osmi broj Ars Adriatice, časopisa Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, koji objavljuje recenzirane znanstvene i stručne članke iz područja znanosti o umjetnosti.

U fokusu interesa i ovoga su puta pitanja i pojave umjetničke baštine prostora jadranskoga bazena, urbanizma i arhitekture, slikarstva i kiparstva, primijenjenih umjetnosti i teorije umjetnosti.

Patrizia Dragoni i Antonija Mlikota u izvornom znanstvenom radu "Uništeni talijanski spomenik 'Ara ai Caduti Dalmati' u Zadru" bave se spomenikom koji je bio posvećen poginulim Dalmatincima u Prvom svjetskom ratu, a bio je podignut 1928. godine u Zadru. Samo otvaranje bilo je značajan događaj za fašističku vlast i Talijane, koji su za tu priliku pripremili veliku pučku feštu. Spomenik je posve uništen tijekom bombardiranja grada i raščišćavanja ruševina nakon Drugoga svjetskog rata. 

Članak je nastao kao rezultat zajedničkih istraživanja provedenih u Italiji i Hrvatskoj, a pobliže se opisuje projekt spomenika, ključne osobe zadužene za njegovu provedbu, te pojašnjava veza između četiri antičke carske skulpture (danas smještene u Arheološkom muzeju u Zadru) i nekadašnjeg talijanskog spomenika u Zadru, kao i zašto neki od starijih građana Zadra još uvijek određeni dio povijesne jezgre grada nazivaju Monumento.

U preglednom članku "Sveti Frane u Zadru - arhitektura crkve i samostana u doba gotike i renesanse" Pavuša Vežić raspravlja o arhitekturi izvornog oblika crkve i samostana Sv. Frane u Zadru te njihovom preoblikovanju u vremenu gotike i renesanse. Analizom objavljenih povijesnih podataka i sačuvanih graditeljskih elemenata zaključuje da je do danas očuvana matrica kompleksa nastala u vremenu od sredine 13. do početka 14. stoljeća, kada su izgrađene crkva i sakristija te s njima samostanska krila i prvotni klaustar. Bitnu tipološku odliku crkve čini njezin troapsidalni začelni sklop koji autor dovodi u vezu s gotičkom arhitekturom franjevaca i dominikanaca iz Umbrije i Veneta 13. stoljeća.

Sakristija, u kojoj je 1358. godine potpisan Zadarski mir, bila je ujedno kapela Sv. Ludovika i kapitularna dvorana. Njeno znatno preuređenje te opremanje kora i svetišta crkve uslijedilo je potkraj 14. stoljeća kada je samostan odlukom generalnog kapitula u Kölnu 1393. godine postao sjedište franjevačke Provincije sv. Jeronima u Dalmaciji. Preuređenje kora okončano je sredinom 15. stoljeća, izgradnjom Dalmatinčeva podiuma na mjestu pretpostavljene ranije pregrade.

U osmoj Ars Adriatici objavljeni su članci o intalju s rta Ploče, kulama na ulazu u Kanal sv. Ante kod Šibenika, kasnogotičkoj skulpturi u Rijeci, dvorcu Nova Kraljevica, hrvatskoj slikarskoj dionici ruskog marinista Alekseja Hanzena i dr., dok je In memoriam posvećen sjećanju na preminulog hrvatskog umjetnika Dragu Trumbetaša.