Napadi vukova bilježe se tijekom cijele godine, ali pokolji postaju učestaliji tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.

Zašto se to događa ne može pouzdano objasniti ni mr. sc. Ana Grgas, ovlaštena sudska vještakinja  za procjenu šteta od vuka i vučjih sorti. "Potkraj i početkom godine štete se događaju bliže moru“, kaže Ana.

Mrsili se i na Badnji

U zadarskom zaleđu još je u svježem sjećanju “krvavi pir” koji su izveli lani u ovo doba u obližnjoj Murvici, niti sedam kilometara od središta Zadra.  Pod okriljem noći i nevremena upali su u tor mladog stočara Valentina Žilića (33), poklali mu šest, naklali sedam visoko bremenitih ovaca i rastjerali dio stada od 120 grla, koje dugo nije uspio kompletirati.

"Ovako nešto nikada nisam doživjela", rekla je tada magistrica Grgas. Ona je dugogodišnja savjetodavka za područje stočarstva, a otkad je prije pet otišla u mirovinu potpuno se posvetila očevidima i procjeni šteta od napada vukova. Iskustva joj ne nedostaje.

Na Badnji dan stočar Zdravko Katuša pozvao je Anu na očevid nakon što je prebrojavanjem ovaca pristiglih s ispaše utvrdio da je jedna ovca naklana od vuka i da jedna nedostaje. "Vukovima ništa nije sveto. Mrse se i na Badnji“, prokometirao je na gorko-šaljiv način oštećenik Katuša.

Pucar pozvao i krim policiju

Novi "šok" uslijedio je ovih dana i to u Crnome. A Crno je predgrađe, točnije naselje u sastavu grada Zadra. "Ako nastave, evo ih uskoro i na Kalelargi“, negoduju Zadrani, a vlasnik napadnutog stada 38-godišnji Marko Pucar, očajava: "Nije mi toliko zbog ovaca, koliko zbog tek ojanjenih janjaca", rekao je vidno potreseni Pucar. O napadu vukova obavijestio je i krim policiju PU zadarske. "Naklano mi je osam ovaca, a poklano 18  janjaca", kaže  Pucar.

Marko Pucar napad vukova prijavio je i krim policiji PU Zadarske 

On je nositelj OPG-a i vlasnik 250 grla ovaca. Osim pašnjaka u svom vlasništvu raspolaže i koncesioniranim pašnjacima, ukupne površine cca 20 ha. Pašarenje provodi pregonom koji je uvijek zaštićen električnim pastirom. Stado na pašnjacima boravi danonoćno, tu se ovce janje, tu janjci odrastaju. Nerijetko s njima noć provede i sam pastir i njegova dva psa.

"Vjerojatno ćemo nakon ovog nemilog događaja češće provoditi noći zajedno", povjerio je  vještakinji Ani vidno potreseni Marko.

Pravo na odštetu

Tijekom  očevida vještakinja je snimila 18 mrtvih janjića, a da bi malo razbila tmurnu, mučnu atmosferu oštećeniku Pucaru je iz važećeg pravilnika citirala stavak  1.7. Dopuštene radnje i zahvati u cilju sprječavanja štete:

”U područjima izvan stalne i povremene rasprostranjenosti strogo zaštićenih velikih zvijeri, ako dođe do štete na životinjama, za prvu štetu isplatit će se puni iznos naknade prema odštetnom cjeniku čak i ako nisu poduzete dopuštene radnje i zahvati u cilju sprječavanja štete. Naknada se iznimno može odobriti i za buduće štete ako su nastale unutar sedam dana od prve štete. Ako oštećenik nakon toga nije poduzeo niti jednu dopuštenu radnju i zahvat za sprječavanje, naknada se neće odobriti ili će se umanjiti sukladno dodatnim kriterijima”, citirala je Ana.

Naime, kaže ona, oštećenik Marko ne ispunjava gotovo niti jedan kriterij za sprječavanje štete. Ipak ima pravo na odštetu jer mu je ovo -  prva šteta. Doduše, pojašnjava nadalje vještakinja, Pucar pašnjake koristi za pregonsko napasivanje putem električne ograde, odnosno zaštitnih mreža kroz koje prolaze električni impulsi koji predstavljaju neugodan šok za životinju koja dodirne mrežu, ali joj ne ugrožava život.

Kriva električna ograda

Upotreba električne ograde, jedan je od najučinkovitijih načina čuvanja stoke od napada vukova i ostalih velikih zvijeri. Međutim, električna ograda se postavlja oko mjesta gdje stoka pase preko dana, odnosno oko torova za noćno držanje stoke jer stoka koja nije na ispaši mora biti zatvorena u staji, odgovarajuće zaštićenom toru ili odgovarajućoj ogradi.

Potrebna najmanja visina ograde je 160 cm okomito po cijeloj dužini uz 20 cm nakošenog dijela ili 180 cm po cijeloj dužini. "Ograda mora biti građena na način da onemogući izlazak stoke i ulazak velikih zvijeri" pojašnjava Ana Grgas, a u ovom slučaju se dogodilo upravo suprotno. Ograda oštećenika je onemogućila izlazak ovaca, ali je i to pod okriljem noći omogućila ulazak vuka budući da joj visina nije niti približno potrebnoj i vuk ju je bez teškoća preskočio. Ovce su zapravo u ovom slučaju bile hendikepirane u odnosu na vuka budući da one imaju neugodno prvo iskustvo s dodirom električne ograde pa joj se ne približavaju.

"Gonjene su unutar pregona (dio pašnjaka) tijekom noći od vukova, bile su sputane električnom mrežom i to jedan broj grla od podmlatka, a drugi dio zbog visoke bremenitosti. Ipak najveći danak platio je neojačan pomladak“, pojašnjava Ana Grgas.

Za zaštitu 150.000 eura

Za Pucara i ostale stočare koji imaju stada u područjima rasprostranjenosti divljih zvijeri dobra vijest stiže iz nedavno (14. prosinca 2018.) objavljenog natječaja za provedbu tipa operacije 4.4.1. Programa ruralnog razvoja "Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“. Svrha natječaja je dodjela sredstava za kupnju električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka) i/ili izgradnju novih i/ili obnovu postojećih nastambi za stoku u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri.

Vještakinja Ana Grgas

Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 11. veljače 2019. godine od 12:00 sati do 10. svibnja 2019. godine do 12:00 sati.

Intenzitet potpore po projektu iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova, a najniža vrijednost potpore po projektu iznosi 400 EUR, a najviša 150.000 eura, otkriva mr. sc. Ana Grgas upućujući zainteresirane da se podrobnije informiraju o natječaju u lokalnim podružnicama Hrvatske  savjetodavne poljoprivredno-šumarske službe ili u Agenciji za plaćanja (APPRRR) koja je raspisala spomenuti natječaj.

Eto, stočari, požurite i prikupite potrebne papire, javite se na natječaj i sa bespovratnim sredstvima obnovite postojeće i/ili izgradite nove nastambe, nabavite odgovarajuće ograde, električne mreže, pastirske pse... Sve za zaštitu svoga blaga od napada vukova i drugih divljih zvijeri. Ne samo za božićne i novogodišnje blagdane nego za svih 365 dana u godini, piše Agroklub.