Dalmatinci pali na testu ravnopravnosti: za razliku od Zagrepčana bježe od pegle i pranja rublja; Istraživanje otkrilo i je li im za dobar brak važnije isto vjersko i političko uvjerenje ili sloga u krevetu

Muškarac koji izglača svoju košulju, usisa dnevni boravak ili skuha obiteljski ručak u Hrvatskoj više nije potpuni endem. Iako žene i dalje obavljaju lavovski dio kućanskih poslova, ipak sve češće mogu računati na pomoć svojih muških partnera.

Raspodjela kućanskih poslova još uvijek je daleko od podjednake, a žene i dalje imaju znatno manje slobodnog vremena nego muškarci, no neosporno je da je Hrvatska danas znatno bliža razvijenijim i rodno emancipiranijim zemljama nego što je bila u doba socijalizma. Prema danas dostupnim podacima, tada su žene obavljale praktički sve kućanske poslove i nisu mogle računati na bilo kakvu veću pomoć svojih muževa.

Takav je zaključak iznjedrilo opsežno sociološko istraživanje koje je, u okviru projekta "Relacijski rodni odnosi u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive", ove godine proveo tim na čelu s prof. dr. Ingom Tomić Koludrović, piše Slobodna Dalmacija.

Projekt koji pruža dosad najdetaljniji uvid u muško-ženske odnose u hrvatskim obiteljima realizirali su istraživači splitskog područnog centra Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, uz financijsku potporu Hrvatske zaklade za znanost.

– Unatoč tome što muškarci danas, barem povremeno, sudjeluju u kućanskim poslovima više nego u socijalističkom razdoblju ili u početnom razdoblju tranzicije, jasno je da veliku većinu kućanskih poslova u hrvatskim obiteljima i dalje obavljaju žene. To se najbolje vidi ako pogledamo što muškarci i žene kažu o tome koliko dnevno imaju slobodnog vremena. Trećina zaposlenih žena u Hrvatskoj tako dnevno za sebe ima do 30 minuta vremena, a četvrtina do sat vremena. Kod muškaraca su takvi postoci ipak znatno manji, a oni koji imaju malo vremena u takvoj su situaciji prvenstveno zbog poslovnih, a ne kućanskih obaveza – upozorava mr. Mirko Petrić, viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, koji je sudjelovao u izradi ovog vrijednog projekta.