Prvi dan srpske okupacije ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao

Tužne godišnjice prisjećaju u Škabrnji, mjestu u kojem je 18. studenog 1991. ubijeno 58 civila i 26 branitelja. U Škabrnju se žrtvama došao pokloniti i general Ante Gotovina.

Okupljanjem sudionika komemoracije u nedjelju ujutro u Ulici 18 studenoga 1991 počelo je obilježavanje 27. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta.

Kolona sjećanja 'Poginuli u mislima i srcima', u kojoj je nekoliko tisuća građana iz cijele Hrvatske i susjedne BiH, pripadnici braniteljskih udruga, izaslanik Predsjednice Republike načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, saborski zastupnici, ministri, predstavnici Zadarske županije, krenuli su Ulicom 18. studenoga 1991. do spomen-obilježja masovne grobnice.

Na tom će spomen-obilježju zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položiti izaslanstvo Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata.

Nakon toga, u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služit će se misa za sve stradale u Domovinskom ratu, a u 12 sati krenut će hodnja do spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke gdje će se čitati imena poginulih te položiti vijenci kod spomen-obilježja za poginule u Domovinskom ratu.

Danas je u Škabrnju trebala doći predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, ali je svoj dolazak, zbog vremenskih neprilika - odgodila za srijedu.

U jutro 18. studenoga 1991. srpski agresor, potpomognut zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu počeo je krvavi pohod na Škabrnju. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja.

Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije, sve do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj netko od najmilijih nije stradao. U snažnim topničkim napadima uništeni su stambeni, sakralni i gospodarski objekti mještana tog ravnokotarskog mjesta.