Četrdeset i dvoje slovenskih inženjera geodezije posjetilo je otok Vir. Sa 115 metra visokog brda Barbenjak i tri metra niže Bandire divili su se očuvanom prirodnom krajoliku. Na Viru su isključivo – turistički.

Popeti se na najviše otočne vrhove gdje god je to moguće, potom šetnjom obići arheološke, povijesne i kulturne znamenitosti pa nakon svega dobro ručati kako bi se upoznala i lokalna gastronomija – tako u spoju turističke razbibrige i istraživačke radoznalosti vrijeme na hrvatskoj morskoj obali provode slovenski geodeti. Jučer su krenuli iz Ljubljane i kao točku planinarsko-jadranske transverzale odabrali otok Vir. Intrigantni otok i njegovo golemo kopno netaknute prirode željeli su vidjeti iz prve ruke.

- Krasno je. Prvo smo pomislili da smo na krivom mjestu kada smo prešli Virski most, ali vrlo brzo otkrili smo njegovu ljepotu. Pogled s Barbenjaka zaista je lijep - priča predsjednik Ljubljanskog geodetskog društva Milan Brajnik.

Na otok Vir došlo je posredstvom turističke agencije „Kompas“ i vođe puta Boruta Brica ukupno četrdeset i dvoje slovenskih geodeta koji su se popeli na najviši otočni vrh Barbenjak na 115 metara nadmorske visine, propješačili su prethodno susjednu i tri metra nižu Bandiru, pa su se vijugavim puteljcima i protupožarnim putovima kroz suhozide i virska prostranstva spustili na Duboku dragu i atraktivne Crvene stijene.

Puni dojmova još su jednom pregazili virske uzvisine kako bi na kraju završili u hladovini borove šume unutar posjeda rezidencijalne „Ville Lanterne“. Svoja putovanja po hrvatskoj obali i otocima zabilježili su u knjižici „Pohodi po vrhovih jadranskih otokov“ u dva dijela, a dosad su u ranijim pohodima već obišli Cres, Lošinj, Krk, Rab, Pag, Brač, Hvar, Korčulu, Vis i Mljet. Novi pohod počeo je obilaskom Vira, a nastavit će se drugim zgodama na Dugom otoku, Ugljanu, Murteru i južnijim otocima.  

- Tradicionalno krajem rujna organiziramo izlete po vrhovima otoka u Jadranskom moru. Počeli smo davno s Malim Lošinjem, a kako smo se dobro proveli, rodila se ideja tradicionalnih obilazaka - dodaje Brajnik navodeći kako je organizaciju ovakvih putovanja osmislio raniji predsjednik Ljubljanskog geodetskog društva Janez Dotti. Više od četrdeset geodeta čak je i za otok Vir – gdje su ti inženjeri ne samo poznanici, nego gotovo i kućni prijatelji – bio alarmantan podatak, no posjet otoku bio je turističke, a ne radne prirode. Slovenski geodeti ništa nisu mjerili, nisu ulazili u pitanja međa, zemljišta ili parcela, nisu određivali veličinu i oblik Zemlje i otoka, nisu ni utvrđivali položaj Zemlje i otoka u svemiru, njezinu građu, niti nadzor nad njenim prostornim promjenama ili promjenama građevinskih objekata.

Na Viru su bili isključivo – turistički.

- Uživamo. Mi smo grupa koja je došla na kratki trodnevni odmor, pa ćemo nakon Vira ići u Zadar, potom na Krupu i Titov bunker u Paklenici - otkriva Dotti dodatni sadržaj i destinacije ovogodišnjeg izleta. Iako njihov zeleni zmajček, kao simbol Ljubljane, nosi trasirku na naslovnici knjižice, ova ju je geodetska skupina barem krajem rujna odlučila objesiti o klin i prepustiti se turističkim užicima.