U Hrvatskoj djeluje ukupno 68 zdravstvenih ustanova, a rashodi i izdaci 49 ustanova obuhvaćenih revizijom iznosili su 12 milijardi kuna.

Od 49 zdravstvenih ustanova obuhvaćenih revizijom, manjak prihoda i primitaka za 2016. godinu iskazalo je njih 35, a višak prihoda i primitaka 14 zdravstvenih ustanova, a Državna je revizija utvrdila nepravilnosti i propuste u području rashoda za zaposlene, za lijekove i medicinski potrošni materijal kao i u visini rashoda.

U Hrvatskoj djeluje ukupno 68 zdravstvenih ustanova, a rashodi i izdaci 49 ustanova obuhvaćenih revizijom iznosili su 12 milijardi kuna.

Obveze tihe ustanova na kraju 2016. iznosile su 4,8 milijardi kuna te su u odnosu na 2015. bile veće za 564 milijuna kuna ili za 13,2 posto. Pritom su dospjele obveze iznosile 2,6 milijardi kuna, a rok plaćanja od 60 dana prekoračen je za iznos od 1,97 milijardi kuna.

Državna revizija u izvješću navodi kako problemi zbog nedostatka sredstava i nelikvidnosti zdravstvenih ustanova traju duži niz godina, a povremeno se u državnom proračunu osiguravaju dodatna sredstva, kako bi se problemi ublažili. Time, međutim, nisu riješena pitanja nedostatka financijskih sredstava i potrebe uspostavljanja racionalnog i stabilnog poslovanja. Dodaje se i kako su pojedine zdravstvene ustanove poduzimale određene aktivnosti kako bi više prihodovale, no to nije bilo dovoljno za znatnije smanjenje obveza, jer je dio rashoda zadan.

Utvrđeno je kako u zdravstvenim ustanovama najviše izdataka odlazi na plaće zaposlenika te na lijekove i medicinski potrošni materijal, koji čine 81,4 posto ukupnih rashoda i izdataka. 

Na visinu rashoda za zaposlene, koji su u 49 ustanova iznosili 6,4 milijarde kuna, utječe obveze iz Zakona o plaćama u javnim službama i kolektivnih ugovora, kojima su uređeni dodaci i naknade na plaću. No, utvrđeno je i kako je u gotovo svim zdravstvenim ustanovama veći broj zaposlenika (zdravstvenih djelatnika i administrativno tehničkog osoblja) ostvario više od 180 prekovremenih sati godišnje. Kako su pojedini zaposlenici ostvarili godišnje preko 2800 prekovremenih sati, dio njih pokrenuo je sudske postupke jer im se na prekovremene sate nisu obračunavali dodaci za posebne uvjete rada.

Državna revizija smatra kako ustanove mogu utjecati na visinu rashoda na lijekove i zaposlene pravilnom primjenom propisa i jačanjem sustava kontrola moguće uštede.

Kad je riječ o utvrđenim nepravilnostima u području planiranja, računovodstvenog poslovanja, prihoda te javne nabave,  zdravstvenim ustanovama su dani su nalozi i preporuke kojima je cilj bolje poslovanje i učinkovitosti u korištenja sredstava. 

Revizija je utvrdila i kako postoje područja koja je potrebno jasno normativno urediti kako bi ustanove jednako postupale u području kliničkih ispitivanja lijekova, kumulativnog radnog odnosa te korištenja vlastitih prihoda.

Sve utvrđene nepravilnosti ukazuju da sustav unutarnjih kontrola nije zadovoljavajući, odnosno poslovni procesi nisu u cijelosti definirani unutarnjim aktima, odlukama i uputama, a jedna od važnih komponenti sustava unutarnjih kontrola je unutarnja revizija, te je Državna revizija predložila njezino jačanje.