Izreka da lanjsko maslinovo ulje treba početi prodavati nakon sv. Ante više ne vrijedi. Čak ni tamo gdje su masline dobro oplođene i krcate plodova jer nakon paunovog oka i šokova zbog naglih promjena temperature pojavila se nova opasnost - olovna bolest!

"Posebno su napadnuti nasadi u ekološkom uzgoju, ali žutih listova ima manje-više u svim maslinicima”, kaže Gordana Dragun, pročelnica Savjetodavne službe Zadarske županije u kojoj na 3.800 hektara ima gotovo milijun  stabala maslina. Po broju poljoprivrednih gospodarstava koja se bave maslinarstvom, ova  županija je na drugom je mjestu u RH (iza Splitsko-dalmatinske), a oni čine 19,4 posto ukupnog broja u RH.

Simptomi na listovima

Pojavu  olovne bolesti potvrđuje i agronom Ivan Šimičević zadužen za zaštitu.”Dok paunovo oko češće napada domaće sorte, posebno Oblicu, olovna bolest je kobna za introducirane sorte Leccino, Pendolino i druge. Znači, naše sorte su otpornije na olovnu bolest, a strane na paunovo oko”, kaže Šimičević.  Kad je riječ o paunovom oku problem je i latentna zaraza koju je, kaže Šimičević, moguće otkriti  samo u laboratoriju putem natrijeve ili  kalijeve lužine.

Uzročnik olovne bolesti masline je fitopatogena gljiva Pseudocercospora cladosporioides.

Simptomi napada na listovima u početku nisu vidljivi jer zaraženo lišće ne mijenja izgled i ni u čemu se ne razlikuje od zdravog lišća. Ipak, pažljivim pregledom može se uočiti promjena boje na naličju lišća. 

U početku boja je zelenkasta, zatim počinje žutjeti, a lišće postupno otpada. U početku zelene, nepravilno razmještene mrlje mogu se pronaći na naličju požutjelih listova. Listovi koji otpadnu, na licu poprimaju smeđu boju, a naličje im postaje sivo.

Opadanje plodova

Osim lista bolest napada peteljku i plodove na kojima se javljaju crvenkasto-smeđe ulegnute pjege, a zaraženi plodovi s vremenom otpadaju. “Šteta nije samo za ovogodišnji urod. Jer, ako biljka izgubi puno lista iduće godine nema diferencijacije pupova pa izostaje i rod”, kaže Šimičević.

Na pitanje kako suzbijati olovnu bolest Šimičević dijeli mišljenje stručnjaka Marija Bjeliša iz Zavoda za zasštitu bilja i poznatog istarskog oleologa Edija Družetića. Preventivne mjere podrazumijevaju izbor manje osjetljivih sorti, kod sadnje novih nasada treba paziti na povoljan položaj maslenika, zatim redovitom rezidbom  krošnju održavati prozračnom i masline pravodobno i optimalno gnojiti.

Ako “vrag već odnese šalu” i bolest se javi jačim intezitetom kao što se to dogodilo u Zadarskoj županiji i diljem Dalmacije valja posegnuti za mjerama kemijske zaštite. Sredstva koja se koriste za suzbijanje paunovog oka ujedno djeluju na smanjenje olovne bolesti.

Stroby i Nativo zaustavljaju širenje bolesti na već zaraženim listovima, imaju sistemično djelovanje i dohvaćaju gljivicu koja se razvija unutar lista. Dobra su mjera za očuvanje funkcije bolesnih listova, dok ne izrastu novi, jer bi prskanje sa bakrenim preparatima izazvalo samo njihovo brzo opadanje. Tretiranje je, kažu stručnjaci, najbolje obaviti  prije jesenskih kiša, kraj osmog mjeseca, drugo tretiranje se obavlja nakon berbe, te početkom proljeća.

Maslinova muha i svrdlaš

Problem je što ove maslinarske godine ima previše kiša, a vlaga i nagle promjene temperature ne pogoduju samo razvitku bolesti nego i štetenika.
Ovih dana na lovkama kojima se prati let maslinove muhe. “Ranije nego prijašnjih godina,  uhvaćeni su prvi primjerci pa kako je riječ o ženkama vrijeme je da se započne sa suzbijanjem”, kaže poznati zadarski agronom Marijan Tomac, jer maslinova muha je najveći neprijatelj maslina. Ona može uništiti sav trud maslinara i zatrovati cijeli urod.  Zaraženi plodovi otpadaju i prije početka stvaranja ulja pa su štete praktički nesagledive ako se ovaj štetnik na vrijeme ne suzbije.

“Osim muhe, pojedini maslinari na području Ravnih kotara zabilježili su i pojačan napad svrdlaša koji napada sjemenku i izaziva otpadanje plodova”, kaže Tomac.

Smrzavanje u veljači, naglo zatopljenje i puno vlage od ožujka nadalje, olovna bolest, paunovo oko, maslinova muha, svrdlaš…Previše nepovoljnih okolnosti za masline i maslinare u Dalmaciji pa se već sada može reći da tko dosad nije poduzeo sve mjere zaštite neće najesen imati što brati. Niti, kako reče Tomac, ići u mlin (uljaru)  jer neće imati što mliti ni prerađivati, piše Agro klub.