Vlada je ovaj put propisala strožu i nešto kompliciraniju proceduru za potencijalne korisnike invalidnina, kako se među njima ne bi našli i toliko spominjani 'lažni branitelji'.

U prvih pet mjeseci od donošenja Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, koji je stupio na snagu potkraj prosinca, za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, zaključno s 31. svibnja 2018., u nadležnim uredima državne uprave zaprimljeno je ukupno 8490 zahtjeva, piše Večernji list.

Zahtjevi su podneseni na osnovi bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, koji se obrađuju i kompletiraju kako bi mogli biti upućeni na stručnu procjenu u ovlaštene zdravstvene ustanove.

U Ministarstvu branitelja napominju da je, usprkos relativno visokom broju zahtjeva, tek 4239 predmeta obrađeno kompletirano, što znači da je za svakog pojedinačnog podnositelja zahtjeva prikupljena cjelovita medicinska dokumentacija. 

U njoj se zahtijevaju izvorni dokumenti vezani za pojedine bolesti, temeljem kojih se traži ostvarivanje prava, te opis ratnog puta, okolnosti stradavanja, sudjelovanje u Domovinskom ratu i slično.

Također, u ministarstvu kažu kako je sve to očekivano s obzirom na činjenicu da ratni veterani u proteklih 12 godina nisu mogli podnositi zahtjeve temeljem bolesti i da je nakon 1. siječnja 2006. godine izvan zakonskog roka podneseno oko 7000 zahtjeva za utvrđivanje statusa HRVI-ja, a koji su u upravnom postupku odbijeni, odnosno odbačeni upravo zato što su podneseni izvan roka.

"To znači da u ukupnom broju podnesenih zahtjeva u određenom broju participiraju i podnositelji zahtjeva iz gore navedene brojčane skupine koji stupanjem na snagu novog Zakona, iznova podnose zahtjeve ", poručili su iz Ministarstva.

Vlada je ovaj put propisala strožu i nešto kompliciraniju proceduru za potencijalne korisnike invalidnina, kako se među njima ne bi našli i toliko spominjani 'lažni branitelji'. Oni koji podnesu zahtjev prvo će morati proći stručnu procjenu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, a zatim i pred vijećem vještaka pri Zavodu za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju, posebnoj organizacijskoj jedinici koja će u prvom i drugom stupnju vještačiti kandidate za status HRVI-ja.

Nakon toga, vijeće viših vještaka napravit će reviziju tog mišljenja, a nakon provođenja postupka revizije predmet će se vraćati na ured državne uprave koji će, ovisno o nalazu i mišljenju, donijeti rješenje o statusu HRVI-ja. Na pitanje jesu li prvi koji su se prijavili uopće pristupili stručnoj procjeni MORH nije precizno odgovorio, no navode kako je ‘Ministarstvo u nekoliko navrata izvršilo obilazak svih ureda državne uprave u cilju rješavanja uočenih poteškoća i reguliranja ujednačenosti postupanja, a što će nastaviti i u buduće’.