Zakon o studentskim poslovima
Hrvatski sabor u utorak o studentskom radu
Novi radni tjedan, Hrvatski sabor počinje u utorak raspravom o zakonskom prijedlogu o obavljanju studentskih poslova, a zaključit će ga u četvrtak jer je u petak državni blagdan - Dan antifašističke borbe.
Zakonom o studentskim poslovima, koji je predložila Vlada, svim će se hrvatskim studentima, neovisno imaju li redovni ili izvanredni status, omogućiti rad preko studentskih ugovora.
Zakon detaljno definira njihova prava, kao i obveze naručitelja posla i posrednika, uvodi inspekcijski nadzor kako bi se spriječile moguće zlouporabe. Na studentskim poslovima godišnje se, naime, zaradi više od milijardu kuna.
Važno je urediti ta pitanja jer ima jako puno studenta koji, da bi mogli studirati, rade preko student servisa, objasnila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, napominjući kako novi zakon uređuje područje sada uređeno zastarjelim pravilnikom iz 1996. godine
Predloženi zakon definira obveze naručitelja posla, uključujući isplatu minimalne satnice, pravo studenata na 50 posto veću satnicu za rad vikendom i blagdanima, obvezu da posredniku za račun studenta isplati naknadu najkasnije 15 dana od završetka posla. Poslodavac koji radniku dade poslovno uvjetovani otkaz, za njegov posao idućih šest mjeseci neće moći sklopiti ugovor sa studentom.
Kako su lani radili obvezni mirovinski fondovi?
Pred zastupnicima će se u utorak naći i izvještaji o radu obveznih mirovinskih fondova u 2017. kojima upravljaju ERSTE, Raiffeisen, AZ i PBZ Croatia osiguranje. Obvezni mirovinski fondovi upravljali su lani imovinom preko 91 milijardu kuna, a svojim su članovima ostvarili prinose od 4,57 posto u fondovima kategorije A, nešto preko tri posto u fondovima kategorije B te 6,1 posto u fondovima kategorije C.
Mirovinski su fondovi u vrijednosnim papirima Agrokora ostvarili su zaradu, a ne gubitak te ne stoje tvrdnje da su fondovi ugroženi zbog "slučaja Agrokor", istaknuto je nedavno na saborskom Odboru za financije koji, kao i Vlada, predlaže Saboru da prihvati sva četiri izvješća.
U prošloj godini mirovinski su fondovi sudjelovali u nekoliko dokapitalizacija, a dosad su u dionice hrvatskih društava uložili preko 9 milijardi kuna. Kad je riječ o zaradi, ona je u 2017. iznosila preko 2,7 milijardi kuna za sva tri fonda, najviše u B kao najvećem. Krajem prošle godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se preko 1,8 milijuna članova, najviše u fondu B.
Vezane vijesti
-
Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja izjavio je u ponedjeljak da se njegova stranka protivi drakonskom kažnjavanju građana zbog nepoštivanja epidemioloških mjera i traži da o tome Hrvatski sabor odlučuje dvotrećinskom većinom.
-
Zastupnici Hrvatskog sabora u petak će glasovati o oporbenom prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću, izmjenama Ovršnog zakona te o upućivanju pripadnika Oružanih snaga RH u međunarodne mirovne misije.
-
Saborska oporba u srijedu je zatražila da o ulasku u Sabor i drugim epidemiološkim mjerama odluku donosi Sabor, a ne Stožer, reagiravši na zaključke Predsjedništva parlamenta kojim će ubuduće biti potrebna covid potvrda za ulazak u tu instituciju.
-
U saborskoj raspravi podržane su u četvrtak izmjene Zakona o trošarinama kojima se predlaže oslobođenje od plaćanja trošarine „malom proizvođaču jakog alkoholnog pića“ te na takve proizvode kad se upotrebljavaju u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda, odnosno dodataka prehrani.
Izdvojeno
-
Hrvatski košarkaški reprezentativac Mario Hezonja, kojeg je u srijedu Euroliga kaznila s 8.000 eura zbog "nepoštivanja sudaca", odgovorio je da je ta organizacija hrabra kada treba kažnjavati, a da istovremeno odbija rješavati ozbiljne probleme u europskoj košarci.
-
Kakvo nas vrijeme očekuje danas i sutra u Dalmaciji?
-
Plesni odjel Glazbene škole Blagoje Bersa Zadar poziva vas na predstavu Na krilima baštine, koja će se održati 12. prosinca 2024. godine u 19 sati na pozornici HNK Zadar.
-
U župnoj dvorani župe sv. Anselma u Ninu predstavljena je monografija „Ecclesia Nonensis - O prošlosti Ninske biskupije“ urednika izv. prof. dr. sc. Zdenka Dundovića, u izdanju Sveučilišta u Zadru.
Reci što misliš!