Tko god se ovih dana okupao u Jadranu, a činio je to i ranije u ovo doba godine, morao se poprilično iznenaditi. Od sjevera do juga temperatura mora bila je više nego ugodna za kupanje, čak i za one zimogroznije.

Površinske temperature mora trenutno su oko 3 do 4 stupnja Celsijusa više u odnosu na prosjek za prvu polovicu lipnja. Primjerice, u utorak ujutro već u 8 h u gradu Krku, Splitu i Puli mjerilo se 26 °C, javlja Index. Od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stupnjeva, a taj trend ubrzanog zagrijavanja ne staje.

Vruće mjesecima, a bez bura

Dr. sc. Ivica Vilibić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da je intenzivno zagrijavanje mora posljedica izuzetno visokih temperatura zraka koje su kontinuirano visoke već dva mjeseca, od sredine travnja.

„Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i miješanje mora uz našu obalu. Sumarno, možemo reći da su temperature u ovom dijelu godine najviše u posljednjih stotinjak godina“, ističe Vilibić.

Jadran brže reagira na klimatske promjene

Plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske promjene od oceana, jer je tromost oceana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.

No jednom kad se dublji slojevi oceana zagriju, za što je potrebno više desetaka pa čak i stotine godina, tromost oceana ne dozvoljava da se stanje brzo vrati u početno stanje, čak i ako se čovjek počne racionalno ponašati primjerice smanjivanjem emisija stakleničkih plinova na nulu.

Vilibić kaže da klimatski modeli predviđaju porast ekstremno toplih razdoblja u cijelom Sredozemlju, kako u atmosferi tako i u moru.

„Trenutna mjerenja to potvrđuju. Dakle, klimatske promjene su sadašnjost, a ne samo budućnost. Predviđanja kažu da će prosječna temperatura zraka u području Jadrana, ako se emisija stakleničkih plinova značajno ne smanji, porasti za 4 do 5 °C.

Posljedice za životinje i ljude

Visoke temperature djelovat će i na živi svijet u moru i na čovjeka, kako u pozitivnom, tako i u negativnom smislu. Primjerice, povišena temperatura zraka i mora u proljeće će vjerojatno pogodovati produljenju turističke sezone. S druge strane, previsoke temperature zraka i razdoblja vrućine mogu biti fatalne za pojedine ugrožene kategorije ljudi – za srčane bolesnike i slično. Također, porast temperature uzrokuje jače isparavanje, što u kombinaciji sa smanjenjem oborina ljeti te intenzivnijim turizmom može rezultirati problemima u opskrbi pitkom vodom i imati negativan utjecaj na poljoprivredu.

„U moru, porast temperature će pogodovati pojedinim vrstama, kao što su one iz toplih mora. S druge strane odmagat će vrstama iz hladnih mora kao što su primjerice škampi. Neke od invazivnih vrsta će se udomaćiti u Jadranu, dok će neke nove vrste vjerojatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano zagrijavanje vjerojatno će uzrokovati širenje stupca mora, odnosno dodatno pojačati porast razine mora“, tumači splitski fizičar.

Neuobičajena sezona bure

Vilibić je, zajedno sa svojim suradnicima, u svjetskim časopisima objavio više radova u kojima je pokazao kako hladne zime i jake bure na Jadrana imaju vrlo važnu funkciju u pokretanju struja i stvaranju gustih voda obogaćenih kisikom. Zbog toga imaju veliki značaj ne samo za organizme u dubljim dijelovima Jadrana već i za susjedna mediteranska mora. O tome smo već pisali na Indexu.

„Ovogodišnja sezona bura i hladnoće bila je neuobičajena jer se javila na kraju zime, odnosno početkom ožujka. Istovremeno, veći dio zime bio je topliji od prosjeka. Definitivno, ekstremi, odnosno izmjenjivanje izuzetno toplih i hladnih razdoblja danas je učestalije nego prije nekoliko desetaka godina“, kaže Vilibić.

Budućnost Jadrana nije svijetla

Ono u što možemo biti sigurni, kaže splitski znanstvenik, jest da će Jadran postati topliji i slaniji.

„Strujanje će biti slabije, donos kisika u duboke slojeve mora bit će slabiji, što će imati značajan utjecaj na živi svijet na dnu mora, temperatura zraka bit će viša kao i učestalost toplinskih valova, ekstremi poput toplinskih valova, izraženih oborina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, biti će učestaliji. To će imati značajan utjecaj na živi svijet,  na čovjeka i na njegove aktivnosti. Koliki će biti utjecaj, ovisi i o tome hoćemo li biti sposobni prilagoditi se klimatskim promjenama, odnosno načiniti održivo društvo u smislu eksploatacije prirodnih resursa. Obzirom na sadašnje ponašanje političara i nacije, koju nije baš previše briga za ono što nam je dano, nisam siguran u svijetlu budućnost. No jednom kad dosegnemo dno, a valjda će i to jednom doći, možda će i suživot s prirodom biti ostvariv, kako u području Jadrana tako i u svijetu“, poručio je Vilibić.