Tijekom ovog tjedna u Hrvatskoj postoji mogućnost za tzv. blatnu kišu koja ostavlja najčešće smeđe ili žućkaste tragove na površini ili izloženim objektima, a poznata je i kao žuta kiša, krvava kiša i obojena kiša

Blatna kiša povremeno se može zamijetiti i na području Hrvatske, češće na Jadranu i u područjima uz Jadran nego u kontinentalnom dijelu zemlje.

Blatna kiša nastaje samo u određenim sinoptičkim situacijama.

Na području Hrvatske nastaje kada je nad našim predjelima ili malo južnije u prizemnom sloju atmosferski sustav koji sadrži dosta vlage, ciklonalno polje ili i izraženi frontalni sustav, a u višim slojevima atmosfere (od 5 000 m i više) je izraženo jugozapadno ili južno strujanje.

U takvim situacijama čestice pijeska iz sjeverne Afrike, odnosno područja Sahare dospijevaju u više slojeve atmosfere te ulaze u oblačne sustave, pa kiša koja pada iz njih u sebi sadrži saharski pijesak te je stoga obojena. Valja napomenuti da kiša može dodatno biti onečišćena drugim česticama u atmosferi, npr. peludi kao što je to bio slučaj u travnju ove godine kada je blatna kiša padala diljem Hrvatske, javlja DHMZ.

U Europi blatne kiše najčešče su na području Pirinejskog polutoka, Apeninskog poluotika te na području Grčke gdje se ona češće pojavljuje upravo zbog blizine sjeverne Afrike i mogućnosti obogaćivanja zraka vlagom prilikom prelaska Sredozemnog mora. Meteorološka služba Španjolske i Sveučilište u Ateni izdaju i prognoze koncentracije prašine u atmosferi.

Ipak, nad našim područjima takve sinoptičke situacije nisu prečeste, a i blatna kiša nije opasna vremenska pojava te se u pravilu ne izdaju posebna meteorološka upozorenja, a često njezinu pojavu ne sadrži ni opća vremenska prognoza. Najčešće se spominje kao meteorološka zanimljivost, zaključuju meteorolozi.