politička apstinencija
Slovenija: Sve manje građana izlazi na izbore
Slovenci će za manje od dva tjedna po osmi put birati članove parlamenta i odrediti tko će im vladati iduće četiri godine, ali će po nekim mišljenjima biti zanimljivije vidjeti koliko će ih se odazvati na izbore nego kome će dati svoj glas, jer je politička "apstitencija" sve prisutniji fenomen.
Za parlamentarne i predsjedničke izbore, održane krajem 1992., od 1,49 milijuna onih s pravom glasa glasačke je kutije popunilo njih preko 85 posto, dok je u drugom krugu lanjskih predsjedničkih izbora svoju demokratsku, građansku dužnost ispunilo njih samo 43,57 posto. Ništa bolje nije u zadnjih nekoliko ciklusa niti pri biranju članova vrhovnog zakonodavnog tijela, parlamenta.
Izlaznost na parlamentarne izbore pala je od 1992. do 2014.
godine, kad je relativnu većinu mandata bio osvojio sadašnji
premijer Miro Cerar, za 34 posto, a za sve manju zainteresiranost
za izborni proces više je razloga, tvrde slovenski sociolozi i
politolozi.
Makar podsjećaju da je trend pada aktivne političke participacije
svjetski trend, govore i o "domaćim" faktorima apstinencije i
tvrde da je viši postotak apstinencije birača, kad je riječ o
prostoru EU-a, zabilježen još samo u Rumunjskoj.
Na nedavni referendum o gradnji pruge Koper-Divača, čije su komplikacije dovele do demonstrativne "ostavke" premijera Mire Cerara, održan mjesec dana uoči parlamentarnih izbora, izašla je samo petina birača, a od onih koji su se odazvali bilo je 60 posto starijih od 60 godina, objavilo je ovih dana državno izborno povjerenstvo.
Ni po pasivnosti mladih na biralištima Slovenija nije neki poseban izuzetak, ali je začudno da je u vrijeme izbora i referenduma održanih u vrijeme i neposredno nakon osamostaljivanja države bilo više mladih na biralištima i u zastupničkim klupama nego što je danas slučaj.
Možda do toga dolazi i zbog proširenih javnih stereotipa da se "zastupnici samo svađaju" i "govore i ništa ne rade" te da se za mlade, bez obzira na smjenu političkih elita, ništa ne mijenja i da je, bez obzira na programe i deklaracije, za njih sve manje radnih mjesta i prostora u javnom životu.
Vezane vijesti
-
Vladimir Putin bit će i četvrti puta ruski predsjednik, pokazale su izlazne ankete objavljene nakon zatvaranja birališta u Rusiji.
-
Islandski predsjednik prihvatio je u subotu službenu ostavku vlade desnog centra, ali je zatražio od premijera da ostane na položaju do formiranja nove vlade.
-
Srbijanske vlasti koje podupiru srpsku listu na kosovskim izborima pozvale su oko 100.000 Srba na Kosovu da glasuju za tu opciju, a ravnatelj vladina ureda za Kosovo Marko Đurić u nedjelju je u Kosovskoj Mitrovici rekao da je ovo "još jedan od sudbonosnih dana za srpski narod na Kosovu i Metohiji".
-
Francuski predsjednik u odlasku Francois Hollande pozvao je u nedjelju birače da "pokažu da je demokracija jača od svega", glasujući tijekom jutra u prvom krugu predsjedničkih izbora.
Izdvojeno
-
Odjel za pedagogiju i Studentsko savjetovalište danas su u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, u povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i Međunarodnog dana ljudskih prava, priredili predavanje izv. prof. dr. sc. Matilde Karamatić Brčić “Inkluzivno obrazovanje kao pretpostavka osiguravanja jednakih mogućnosti”.
-
MK Beštije sutra, na blagdan svete Luce dolazi 20. put u DV Laticu.
-
Hrvatska diskografska udruga (HDU) u suradnji s radijskim voditeljem, glazbenim kritičarem i urednikom (HR2), Zlatkom Turkaljem Turkijem, donosi još jedan intervju u nizu u sklopu glazbenog projekta Diskografska spajalica. Ovoga puta, u našem društvu bio je jedan od najpopularnijih i najutjecajnijih repera ovih prostora Edo Maajka.
-
Iz zadarske Elektre stiže obavijest o privremenom prekidu u opskrbi električnom energijom zbog radova prema sljedećem rasporedu
Reci što misliš!