Da Jadran ima meteorološke radare, saznali bi na vrijeme za katastrofalnu poplavu, svaku jaku tuču ili nevrijeme. Tako bi zasigurno mogli spasiti puno više imovine, ali i živote.

Upravo o toj potrebi stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu išli su educirati mještane Debeljaka pored Sukošana prije nego postave radarske sustave koji se u cijelosti financiraju sredstvima iz EU.

Ali ono čemu su se najmanje nadali je napad needucirane rulje koja radije krivi sve druge kad im se dogodi šteta na imovini, nego da u 21. stoljeću sasluša stručnije od sebe, pa nešto nauči i primjeni znanje kako bi im se olakšao život. U Sukošanu se dogodio sudar s otužnom hrvatskom zbiljom. Istom onom koja negira znanstvenike, znanstvena dostignuća i činjenice. Zaslužuju li takvi da im se uopće pomogne?

Godine i desetljeća nezainteresiranosti različitih Vlada sadašnje i bivše države da riješi problem nepostojanja meteoroloških radara na Jadranu primakle su se kraju lani kada je objavljeno da se Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) konačno upustio u hvalevrijedan projekt METMONIC. Radi se o projektu koji se u cijelosti financira iz fondova EU i koji za cilj ima modernizaciju meteorološke motriteljske mreže u RH, odnosno osigurati da 100 posto teritorija Hrvatske bude pokriveno redovitim praćenjem i procjenom utjecaja klimatskih promjena.

Osiguranim novcem zamijenili bi se dotrajali meteorološki radari u unutrašnjosti zemlje, a nabavila bi se tri potpuno nova za područje Jadrana. Tako se planiraju postaviti meteo radari u Istru, kod Zadra u Debeljaku i jedan najvjerojatnije na Pelješcu na lokaciji Rota. Realizacijom ovog projekta konačno bi čitava hrvatska obala i otoci bili pokriveni kontinuiranim radarskim mjerenjima, piše Dalmacija danas.

Došli u Općinu Sukošan educirati i suočili se s tužnom hrvatskom zbiljom

Projekt je službeno krenuo u listopadu prošle godine i činilo se da uskoro stiže vrijeme kada će Dalmacija prestati biti jedini preostali dio današnje Europske Unije koji nije pokriven mjerenjima meteoroloških radara. DHMZ je potom počeo s pripremama za postavljanje na sva tri spomenuta lokaliteta na Jadranu. Tako je i ovoga ponedjeljka u osnovnoj školi Debeljak kod Sukošana bio organiziran edukativni skup na kojemu su stručnjaci DHMZ-a trebali ljudima pojasniti svrhu postavljanja radara na Jadran, odnosno u njihov kraj, stručno razjasniti da nema bilo kakve opasnosti po ljudsko zdravlje i odgovoriti na sva pitanja koja javnost može zanimati!

Onda je uslijedio sudar s otužnom hrvatskom stvarnosti! Istom onom koja negira znanstvenike, znanstvena dostignuća i činjenice. Krenimo redom…

Sa strane DHMZ-a sastanku su nazočili dr.sc.Nataša Strelec, bivša ravnateljica Zavoda i voditeljica projekta METMONIC. S njom je bio kolega Zvonko Komerički, iz tehničke službe DHMZ-a koji postavlja i održava sve naše radare, ali i dva radara u susjednoj Sloveniji. Skupu se odazvalo 30-ak Sukošanaca, a bio je tu i načelnik Općine, Ante Martinac.

U publici je bio i član Crometeo tima, prof. Ivan Toman, inače autor projekta i meteo aplikacije MeteoAdriatic.

Toman je nakon sastanka bio šokiran svim što je vidio i čuo te je opisao što se na sastanku događalo.

- Nevjerojatno. Sve je bilo na rubu fizičkog obračuna. Srećom, načelnik je na vrijeme shvatio o čemu se radi pa je prekinuo skup – kazao je uvodno Toman. Onda je kronološki iznio razvoj situacije od početka do kraja jednosatnog sastanka:

- Sve je počeo prezentacijom projekta od strane Nataše Strelec. Govorila je koje su koristi postavljanja radara, gdje će se postaviti. Upadi su počeli i prije kraja njene prezentacije, ali nekako je uspjela privesti prezentaciju do kraka. Onda je bilo zamišljeno da ljudi DHMZ-u postavljaju pitanja. Moram kazati da je većina prisutnih bila starijeg godišta. Prije bih rekao da su to bili verbalni napadi, a nikako pitanja. Jedan od najčešće spominjanih “argumenata” bilo je obolijevanje od raka. Žale se da im je zadnjih 10 godina od raka umrlo čak 60 mještana i to povezuju s postavljanjem antena na brdu Sukošan. Tvrde da na brdu sada postoje 22 antene.

Radari “skeniraju” nebo, ne i područje gdje ljudi žive

DHMZ-ovci su ispravno pojasnili razliku zračenja između telekomunikacijskih antena i radara, gdje radar uopće svojim elektromagnetskim snopovima zraka ne skenira horizontalno, nego snop ide prema nebu. Nataša je naglašavala da postoje službe koje mjere zračenje i da je sve lako mjerljivo, ali narod je odgovarao da se te službe može potkupiti. Iz Zavoda su im predložiti da sami onda naruče stručnjake koji mjere radijaciju, ali njih nije zanimala rasprava nego samo neargumentirano napadanje. Zavod je čak pokazao primjere gdje su radari postavljeni usred grada, kao u Budimpešti.

“Nosite li mobitele uz tijelo, držite li ih često u blizi glave? Pušite li? – upitali su DHMZ-ovci okupljene, postavljajući daljnje pitanja zašto ne bace mobitele ili cigarete kada mogu biti ugroza zdravlju. Odgovora nije bilo… Mještani su ljudima iz Zavoda postavila pitanje zašto se radar ne postavi na neko drugo brdo, ili npr. u Bibinje. “Znate da su Bibinjci žestoki i da bi od njih dobili batina, zato ste odlučili lokaciju promijeniti iz Bibinja u Sukošan” – zaključiše samozvani znanstvenici.

- “Nećemo vam mi to dozvoliti” – povikali su, pa su krenule nove neugodne verbalne prijetnje. U tom trenutku DHMZ je počeo spominjati i zaštitu od strane policije, no tada je, uslijed uzavrele atmosfere, reagirao načelnik prekinuvši skup i najavivši da će se Sukošanci po ovom pitanju vjerojatno izjasniti na lokalnom referendumu – priča nam Toman.

Priznati stručnjaci, a ne “uljebi”

I tako su izvrijeđani stručnjaci, isti oni ljudi koji su završili vjerojatno najteže fakultete u ovoj zemlji, poniženi i otjerani iz malog mjesta u blizini Zadra. Spomenuti stručnjaci DHMZ-a ne spadaju u onaj dio državnog aparata koji se popularno zove “uhljebnički“, nego svoje znanje zaista koriste tako da doprinose našem društvu.

Ali, suludo je očekivati da će struka i znanost puno pitati u zemlji u kojoj se znanost godišnje izdvaja oko 0,75 posto BDP-a, u kojoj svjetski priznati znanstvenici bježe glavom bez obzira. Kako u vrhu države, tako i na seoskom okupljanju u Sukošanu.

Dalmacija danas