Uoči uskrsa
Police socijalnih trgovina prazne: Donacija nema, a broj gladnih raste
Dok mnoge u tjednu prije Uskrsa brine hoće li sve stići i što pripremiti za najveći kršćanski blagdan, sve je više onih koji se brinu hoće li uopće imati što jesti. Za njih su tu često spas socijalne trgovine, no i njihove police su diljem Hrvatske više prazne nego pune.
Čak 4 i pol tisuće Zagrepčana koji su korisnici socijalne samoposluge Crvenog križa, imat će na raspolaganju mnoštvo uskrsnih delicija. Inače, tamo svakoga dana po svoju mjesečnu zalihu hrane dolazi 20 obitelji.
Ipak, doznajemo kako šunke u zagrebačkim socijalnim trgovinama neće biti, osim ako ju netko sam ne kupi. Zalihe hrane se, naime, brzo tope te ovise o donacijama građana i trgovačkih centara pa se zna dogoditi da građani tek svakog drugog mjeseca mogu navratiti po hranu, prenose vijesti.rtl.hr.
“Naše police su vrlo oskudne, tu je nešto od osnovnih namirnica, jako je puno osoba u potrebi i nastojimo nekako ovim putem pozvati građane da nam pomognu da napune uskršnje košarice. Najpotrebniji su ulje, brašno, šećer, jaja, tjestenina, konzervirana hrana", naglasila je Nina Tenjer iz humanitarnog odjela Crvenog Križa u Zagrebu.
Zagreb ima tek dvije samoposluge, a situacija je slična i u većini drugih diljem Hrvatske.
“Nedostaje im hladnjaka, nedostaje im zamrzivača, nedostaje im vozila za prijevoz donacija do korisnika, odnosno do socijalnih samoposluga.", ističe Lora Vidović, pučka pravobraniteljica koja je zabrinuta za opstanak ovakvih projekata.
A kako i ne bi bila kad su statistike crne. Čak 800 tisuća ljudi u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva, sto tisuća živi od socijalne pomoći, a pola milijuna ljudi ne može si priuštiti meso niti svakog drugog dana.
S druge strane godišnje se baci čak 400 tisuća tona hrane!
“Bilo bi dobro i umrežiti korisnike, posrednike i donatore, odnosno imat bazu donatora i to je jedan od prijedloga koji smo mi uputili Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu za demografiju.", mišljenja je Lora Vidović.
U planu je izmjena Pravilnika o doniranju hrane pa bi se tako porezne olakšice trebale odnositi na svu hranu, ne samo onu pred istekom roka.
U međuvremenu, odgovornost za pomoć siromašnima ponovno je u rukama građana.
Vezane vijesti
-
Hrvatska, s bogatstvom po glavi stanovnika od 147.545 dolara, nalazi se na 28. mjestu u regiji zemalja Europe i središnje Azije, pokazuje izvješće Svjetske banke "Promjene bogatstva nacija 2018".
-
Saborski klubovi u četvrtak su, razmatrajući Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za prošlu godinu još jednom upozorili na siromaštvo i težak položaj hrvatskih umirovljenika, ali i poručili kako će mirovine moći porasti tek kad se značajnije poveća broj osiguranika, odnosno zaposlenih.
-
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je lani iznosila 19,9 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 28,5 posto osoba, pokazuju konačni rezultati Ankete o dohotku stanovništva, koju je proveo Državni zavod za statistiku (DZS).
-
Radnici u deset istočnih članica EU-a zarađuju od 42 posto plaće na Zapadu, primjerice u Estoniji, do manje od 18 posto u Bugarskoj. Najbolja je situacija u Sloveniji. U njoj radnici zarađuju više od polovice, a plaće iznose oko 60 posto prosjeka EU-a 15.
Izdvojeno
-
Odgojno-obrazovni djelatnici osjećaju se pod sve većim pritiskom ponajviše roditelja, ali i nadležnih institucija, o čemu svjedoči i porast prijava na njihov rad Agenciji za odgoj i obrazovanje, kojih je preklani bilo 607, lani 718, a od početka ove godine do prošlog tjedna 758.
-
Nakon pauze, književni programi vraćaju se u najtopliji zadarski književni klub „Knjigozemska“ te najavljuju bogatu i aktivnu kulturnu sezonu 2025.
-
U povodu obilježavanja Dana grada Zadra i blagdana sv. Krševana Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo Zoranić uz dirigenticu Branku Višić Karavida održat će svoj tradicionalni svečani koncert 24. studenog
-
Mjere koje je ovog tjedna predstavio ministar demografije Ivan Šipić vezane uz poticanje roditeljstva demografi Ivan Čipin i Ivo Turk pozdravljaju kao pozitivan iskorak, no napominju da samo financijske potpore nisu dovoljne za značajno povećanje stope fertiliteta.
Reci što misliš!