U povodu Svjetskog dana borbe protiv raka, stručnjaci i predstavnici udruga pacijenata u ponedjeljak su upozorili na tzv. rijetke tumore od kojih u Europskoj uniji godišnje oboli oko 4,3 milijuna osoba, pri čemu se u Hrvatskoj godišnje otkrije 4715 novodijagnosticiranih bolesnika s rijetkim zloćudnim tumorima, a stopa petogodišnjeg preživljavanja daleko je lošija nego kod čestih tumora.

"Od svih zloćudnih bolesti 22 posto čine rijetki tumori. Petogodišnje preživljenje bolesnika daleko je lošije nego kod čestih tumora - kod odraslih osoba s rijetkim tumorima petogodišnje je preživljenje od 47 posto, a od čestih vrsta tumora 65 posto", istaknula je na konferenciji za novinare voditeljica Odjela za rijetke tumore Klinike za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb Sanja Pleština.
 
Raste broj oboljelih od raka mokraćnog mjehura
 
Lošiji rezultati u liječenju rijetkih tumora, naglasila je, posljedica su kasnog postavljanja točne dijagnoze, manjeg iskustva u liječenju i odgovarajućih terapija, a zbog malog broja bolesnika manje je i kliničkih studija i interesa za razvoj novih terapijskih opcija.
 
Marija Gamulin iz Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb posebno je istaknula problem raka mokraćnog mjehura budući da se u Hrvatskoj, za razliku od Europe, broj novooboljelih povećava. Karcinom mokraćnog mjehura u našoj zemlji peto je najčešće sijelo zloćudnog raka u muškaraca, kojih na godinu oboli 757, te 248 žena.
 
Gamulin je istaknula da bolesnici s metastatskim rakom mokraćnog mjehura nemaju zadovoljavajuće terapijske opcije jer njih čak dvije trećine ne dobije terapiju. "Prvi veliki iskorak nakon 30 godina u liječenju bolesnika s metastatskim rakom mokraćnog mjehura je imunoterapija koja je odobrena u Europskoj uniji, a treba donijeti i nacionalni program ranog otkrivanja za visokorizičnu populaciju", poručila je.
 
Snježana Tomić iz Kliničkog zavoda za patologiju i sudsku medicinu KBC-a Split istaknula je važnost genskog testiranja, tj. precizne medicine u onkologiji, što je novi pristup u liječenju onkoloških bolesnika kojem je cilj povezati nova znanja o patogenezi tumora s vrlo preciznom ciljanom terapijom.
 
"Danas znamo da većina ili gotovo svi tumori nastaju kao posljedica promjena u samim genima ili promjena u regulaciji njihove funkcije. Genomsko profiliranje tumora može bolesniku pružiti opcije liječenja koje potencijalno mogu rezultirati boljim ishodom bolesti", kaže Tomić.
 
Dodaje kako čak i kod bolesnika kod kojih nisu pronađene promjene gena ili za pronađene promjene još nema klinički relevantne terapije to što znaju da su učinili apsolutno sve u potrazi za adekvatnom ciljanom terapijom može biti umirujuće.