Nakon najave novog zakona kojim bi se sankcionirao govor mržnje na internetu, iako je ideja tek u povojima, već se pojavljuje bojazan da bi zakon mogao postići kontraefekt, tj. da bi moglo doći do slučajeva cenzure.

Njemačka primjenjuje sličan zakon par tjedana i već je došlo do cenzuriranja krivih stvari.

Uvrede u komentarima, pozivanje na linč na raznim stranicama koje zastupaju ekstremne stavove, prijetnje novinarima, sve to je hrvatska realnost. U Hrvatskoj nema cenzure, ustvrdio je premijer Plenković u Saboru, ali za govor mržnje nema tolerancije. Hoće li se tim zakonom otvoriti put cenzuri? Ministrica kulture Nina Obuljen:              

"Voditi će se svakako računa o tome da se nedozvoljena ponašanja u internetskoj komunikaciji i neprimjerene komunikacije ni na koji način ne interpretiraju da bi se otvorio prostor bilo kakvom obliku cenzure."

Njen prethodnik, a ujedno i miljenik portala s kojih se često sije govor mržnje Zlatko Hasanbegović:              

"Postoji opasnost da se zbog koncepta političke korektnosti zlorabi taj pojam kao neka vrsta ideološke toljage s kojom će se udarati po političkim neistomišljenicima. I s druge strane da se to koristi kao sredstvo cenzure i ograničavanja slobode izricanja misli i političkih i bilo kojih drugih stajališta."

Njemačka je uvela sličan zakon i već je u par tjedana primjene zabilježena zloupotreba, objašnjava Media servisu glavni urednik fact checking portala Faktograf.hr Pero Vidov.

Uklonjene su Facebook stranice jednog satiričkog lista i radovi umjetnice.              

"Sve se to dešava kao posljedica činjenice da neki njihovi ideološki neistomišljenici te određene radove prijavljuju kao govor mržnje. Kad stigne dovoljan broj takvih prijava Facebooku i Twitteru je puno lakše automatizmom zabraniti prijavljeni sadržaj nego provjeriti radi li se o stvarnom govoru mržnje ili naprosto nekakvim ideološkim online obračunima", rekao je Vidov.

Sličan slučaj dogodio se i kod nas nedavno. U koordiniranoj akciji skupine koja se naziva Urbana desnica, prijavljivane su stranice nekoliko neovisnih medija kao i facebook stranica Antifašističkog vjesnika, što je rezultiralo njihovom blokadom.

Vidov kaže da je jedino rješenje nametnuti društvenim mrežama neki oblik samoregulacije, ali da administratori moraju biti ljudi koji razumiju situaciju i jezik. Država to kod nas ne može raditi jer država nema kapaciteta, pa bi se kažnjavanja događala ovisno o tome tko je na vlasti.              

           
"Pitanje je naravno koliko će te velike kompanije koje sasvim sigurno nemaju neki preveliki interes od hrvatskog tržišta biti spremne na to pristati. Njemačka je pokazala, ako ništa drugo, da se njima takav oblik samoregulacije može nametnuti, sad je pitanje samo nalaženja najefikasnijih načina da se to doista provede u djelu", izjavio je Vidov.

A do tada možemo uživati u prijetnjama, spominjanju majki, pozivanju najavna vješanja ili brojanju krvnih zrnaca.