Fosilizirani ostaci golemog šišmiša koji je prije više od deset milijuna godina živio na Novom Zelandu otkriveni su na Južnom otoku, prenosi u četvrtak BBC.

Zubi i kosti izumrle životinje tri su puta veći od onih u današnjeg prosječnog šišmiša, kažu znanstvenici.
 
Šišmiš, koji je težo oko 40 grama nije samo letio, nego i hodao na sve četiri noge u potrazi za hranom.
 
Ostaci su otkriveni u naslagama stijena blizu rudarskog grada St. Bathans starima između 16 i 19 milijuna godina.
 
Tim međunarodnih arheologa na tom je mjestu istraživao 15 godina. Njihovo otkriće objavljeno je u srijedu u znanstvneom časopisu Scientific Journal.
 
Šišmiš je nazvan Vulcanops jennyworthyae prema članici istraživačkog tima Jenny Worthy koja je pronašla fosile i Vulkanu, mitološkom rimskom bogu vatre.
 
Veliki zubi šišmiša upućuju na to da je imao raznoliku prehranu u odnosu na današnje australoazijske srodnike.
 
"Njegovi specijalizirani zubi i veliko tijelo pokazuju da se hranio različitim stvarima, od biljaka do sitnih kralježnjaka, nešto nalik južnoameričkim rođacima", rekla je profesorica Sue Hand sa sveučilišta u Novom Južnom Walesu. "Toga nema kod današnjih australoazijskih šišmiša", dodala je.
 
Radi se o prvom novom rodu šišmiša koji je dodan na popis novozelandske faune u posljednjih više od 150 godina.