Već cijelo desetljeće naš Lukoranac, kapetan Slavko Bačić radi "klimatološku inventuru" godine na otoku Ugljanu. Pročitajte što je zabilježio na svojoj maloj meteorološkoj stanici na Zmorcu.

Slušajući i gledajući medije, čini mi se da potresi, požari, uragani, orkanske bure, suše  i poplave, niske i visoke temperature i velike količine kiše u kratkom razdoblju, dakle, vremenske nepogode koje su nas pogodile nikada nisu bile izraženije nego u 2017. godini, pišu Naši školji.

Razorni potresi u Iraku i Iranu, Meksiku, susjednoj Italiji… Zastrašujući požari u Portugalu, Kaliforniji i Kanadi. Uragani Harvey i Irma… Sve te katastrofe odnijele su stotine ljudskih života i nanijele štete koje se mjere u milijardama dolara.

Ni našu domovinu nisu zaobišle vremenske nepogode. Požari koji su poharali Dalmaciju zbog iznimno  vrućeg i sušnog ljeta, u kojem su dnevne temperature često bile iznad 35°C, a ni noćne se nisu spuštale ispod 25°C. Opožareno područje jednako je ukupnoj površini otoka Hvara i Paga ili površini Međimurske županije. Zbog orkanskih bura prometnice u zaleđu Zadra bile su često zatvorene.

Sjetimo se i hladnih dana u siječnju na našem otoku, kada se cijeli tjedan dnevna temperatura nije dizala iznad 0°C, a noćna se spuštala i do – 10°C. Ipak, najveća nepogoda na ovom području dogodila se 11. rujna, kada je u samo nekoliko sati pala velika količina kiše i poplavila zgrade i brodice, rušila mostove i prometnice...
Prokišnjavali su krovovi i podlokavani temelji zgrada. Voda se zadržala više dana na javnim površinama, pa je nastala vrlo velika materijalna šteta. Na svu sreću - bez ljudskih žrtava.

Naravno, sve to bilo je medijski dobro popraćeno. Svi su reagirali i komentirali pa je to potaknulo glavnog meteorologa HRT-a  Zorana Vakulu da javnosti 12. rujna pošalje slijedeću poruku:

„Na postaji Zadar Zemunik  (zadarska zračna luka) u posljednja 24 sata pala je čak 341 litra kiše po četvornome metru, pri čemu u samo posljednjih 6 sati - danas od 8 do 14 sati - čak 265 litara kiše po četvornome metru! To je više od do sada rekordne količine zabilježene na toj postaji za cijeli rujan - 229 litara, 1984. godine, a podaci postoje od 1981. Prosječna rujanska količina je oko 89 litara. Na postaji Zadar Puntamika u posljednja 24 sata palo je 280 litara kiše, pri čemu od 8 do 14 sati čak 188 litara. Srećom, dosadašnji rekord u 24-satnoj količini oborine u rujnu nije nadmašen - i dalje su to 352 litre koje su izmjerene ujutro 11. rujna 1986. godine. Inače, prosječna količina za cijeli rujan na ovoj je postaji oko 100 litara kiše po četvornome metru, a podaci postoje od 1961. godine“.

Istine radi, citirat ću svoj tekst iz članka „Ekstremno kišna godina“ objavljen u Našim školjima 2014. godine:  „Na kraju ću spomenuti da su u Zadru 10. rujna 1986. godine, u samo pet sati, od 7 ujutro do podne, pale 353 litre kiše na četvorni metar, što je najveća zabilježena količina kiše u jednome danu na području bivše države. Nažalost, tom je prigodom u Diklu bujica odnijela u more jednu djevojčicu koja se utopila“.  
 
Pamtim taj dan jer se obilježavao Dan mornarice. Bio je četvrtak, a sutradan, na naslovnici zadarskog Narodnog lista, pisalo je da su toga dana pale 353 litre kiše na četvorni metar.   

      KOLIČINA KIŠE IZMJERENE U                             PROSJEK KIŠE ZA ZADAR
        LUKORANU-ZMORAC 2017.                                 OD 1961. DO 2016. GOD.

1. SIJEČANJ                         63  litara                                                      78
2. VELJAČA                          97                                                                68
3. OŽUJAK                            43                                                                64
4. TRAVANJ                          39                                                                 62
5. SVIBANJ                           27                                                                 62
6. LIPANJ                              17                                                                 50
7. SRPANJ                             5                                                                  36
8. KOLOVOZ                          0                                                                  53
9. RUJAN                            365                                                                104
10. LISTOPAD                      45                                                                 105
11. STUDENI                      136                                                                 118
12. PROSINAC                     51                                                                  96
    U  K  U  P  N  O :             888                                                               896 litara

Iz tablice je vidljivo da je 2017. po količini kiše jedna prosječna godina sa 53 kišna dana. U ožujku, travnju i svibnju, pale su samo 109 litre kiše, što je gotovo dvostruko manje od zadarskog prosjeka za isto razdoblje koje iznosi 188 litara. U lipnju, srpnju i kolovozu, pale su samo 22 litre, što je u odnosu na 139 zadarskih, skoro sedam puta manje. Međutim, u rujnu, listopadu i studenome izmjerio sam 546 litara kiše, dok je prosjek za Zadar u ta tri mjeseca 326.

Ovogodišnji rujan s ogromnih 365 litara kiše, od kojih su 11. rujna na mojoj kišomjernoj postaji u Lukoranu na Zmorcu izmjerene 182 litre, u Zadru na Puntamici 280 i u zadarskoj zračnoj luci na Zemuniku 341, ne može se mjeriti s rujnom 1986.  

Prema tome, 2017. godina posebna je za ovo područje zbog velike količine kiše koja je pala u rujnu. Mjesecu u kojem počinje zrioba plodova najomiljenije otočne kulture – masline.  Nema sumnje da je velika količina rujanske kiše usporila pretvaranje maslinova „mesa i sokova“ u ulje.

Očito je da siječanjska hladnoća i ljetna vrućina s vrlo malo kiše nisu povoljno utjecale za razvitak maslinine muha. Nije bilo ubodenih maslina, ni crva u njima, pa je kakvoća ulja izvrsna.
 
Slavko Bačić