Već cijelo desetljeće naš Lukoranac, kapetan Slavko Bačić radi "klimatološku inventuru" godine na otoku Ugljanu. Pročitajte što je zabilježio na svojoj maloj meteorološkoj stanici na Zmorcu.

Slušajući i gledajući medije, čini mi se da potresi, požari, uragani, orkanske bure, suše  i poplave, niske i visoke temperature i velike količine kiše u kratkom razdoblju, dakle, vremenske nepogode koje su nas pogodile nikada nisu bile izraženije nego u 2017. godini. 
Razorni potresi u Iraku i Iranu, Meksiku, susjednoj Italiji… Zastrašujući požari u Portugalu, Kaliforniji i Kanadi. Uragani Harvey i Irma… Sve te katastrofe odnijele su stotine ljudskih života i nanijele štete koje se mjere u milijardama dolara. 
Ni našu domovinu nisu zaobišle vremenske nepogode.

Požari koji su poharali Dalmaciju zbog iznimno  vrućeg i sušnog ljeta, u kojem su dnevne temperature često bile iznad 35°C, a ni noćne se nisu spuštale ispod 25°C. Opožareno područje jednako je ukupnoj površini otoka Hvara i Paga ili površini Međimurske županije. Zbog orkanskih bura prometnice u zaleđu Zadra bile su često zatvorene. 

Sjetimo se i hladnih dana u siječnju na našem otoku, kada se cijeli tjedan dnevna temperatura nije dizala iznad 0°C, a noćna se spuštala i do – 10°C. Ipak, najveća nepogoda na ovom području dogodila se 11. rujna, kada je u samo nekoliko sati pala velika količina kiše i poplavila zgrade i brodice, rušila mostove i prometnice... 

Prokišnjavali su krovovi i podlokavani temelji zgrada. Voda se zadržala više dana na javnim površinama, pa je nastala vrlo velika materijalna šteta. Na svu sreću - bez ljudskih žrtava. 

Naravno, sve to bilo je medijski dobro popraćeno. Svi su reagirali i komentirali pa je to potaknulo glavnog meteorologa HRT-a  Zorana Vakulu da javnosti 12. rujna pošalje slijedeću poruku:

„Na postaji Zadar Zemunik  (zadarska zračna luka) u posljednja 24 sata pala je čak 341 litra kiše po četvornome metru, pri čemu u samo posljednjih 6 sati - danas od 8 do 14 sati - čak 265 litara kiše po četvornome metru! To je više od do sada rekordne količine zabilježene na toj postaji za cijeli rujan - 229 litara, 1984. godine, a podaci postoje od 1981. Prosječna rujanska količina je oko 89 litara. Na postaji Zadar Puntamika u posljednja 24 sata palo je 280 litara kiše, pri čemu od 8 do 14 sati čak 188 litara. Srećom, dosadašnji rekord u 24-satnoj količini oborine u rujnu nije nadmašen - i dalje su to 352 litre koje su izmjerene ujutro 11. rujna 1986. godine. Inače, prosječna količina za cijeli rujan na ovoj je postaji oko 100 litara kiše po četvornome metru, a podaci postoje od 1961. godine“.

Istine radi, citirat ću svoj tekst iz članka „Ekstremno kišna godina“ objavljen u Našim školjima 2014. godine:  „Na kraju ću spomenuti da su u Zadru 10. rujna 1986. godine, u samo pet sati, od 7 ujutro do podne, pale 353 litre kiše na četvorni metar, što je najveća zabilježena količina kiše u jednome danu na području bivše države. Nažalost, tom je prigodom u Diklu bujica odnijela u more jednu djevojčicu koja se utopila“.  
 
Pamtim taj dan jer se obilježavao Dan mornarice. Bio je četvrtak, a sutradan, na naslovnici zadarskog Narodnog lista, pisalo je da su toga dana pale 353 litre kiše na četvorni metar.

Ovogodišnji rujan s ogromnih 365 litara kiše, od kojih su 11. rujna na mojoj kišomjernoj postaji u Lukoranu na Zmorcu izmjerene 182 litre, u Zadru na Puntamici 280 i u zadarskoj zračnoj luci na Zemuniku 341, ne može se mjeriti s rujnom 1986.  
Prema tome, 2017. godina posebna je za ovo područje zbog velike količine kiše koja je pala u rujnu. Mjesecu u kojem počinje zrioba plodova najomiljenije otočne kulture – masline. 

Nema sumnje da je velika količina rujanske kiše usporila pretvaranje maslinova „mesa i sokova“ u ulje. 

Očito je da siječanjska hladnoća i ljetna vrućina s vrlo malo kiše nisu povoljno utjecale za razvitak maslinine muha. Nije bilo ubodenih maslina, ni crva u njima, pa je kakvoća ulja izvrsna, pišu Naši Školji.