S obzirom na brojne upite o mogućnosti unosa ospica iz Srbije i nastanka epidemije ospica u Hrvatskoj, HZZJ oglasio se priopćenjem

Unos virusa ospica u Hrvatsku kontinuirano je prisutan te time i mogućnost nastanka epidemije. Postojao je i prije trenutne epidemije u Srbiji, jer se u Europi i drugdje u svijetu ospice javljaju sporadično ili u epidemijskom obliku kontinuirano. Ako necijepljena osoba na putovanju dođe u kontakt sa zaraznom osobom, velika je vjerojatnost da će se zaraziti i postoji mogućnost prijenosa infekcije po povratku u Hrvatsku. 

Svake godine u Hrvatskoj imamo pojedinačne slučajeve ospica importirane iz drugih zemalja, no zahvaljujući visokim cjepnim obuhvatima hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva ne dođe do širenja infekcije u stanovništvu. Drugim riječima, osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cjepnih obuhvata stanovništva, čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana. 

Pojačane mjere zdravstvenog nadzora na granici, zračnim ili pomorskim lukama nisu efikasne, s obzirom na to da zaražena osoba može biti potpuno zdrava pri ulasku u zemlju, a oboljeti i postati zarazna za osobe u kontaktu tek nakon što se vrati kući. Rizik za epidemijsko širenje prvenstveno ovisi o tome u koju bi se populaciju unio virus ospica, tj. o procijepljenosti populacije u koju bi došao bolesnik. 

U Hrvatskoj su cjepni obuhvati u opadanju zadnjih šest godina i razlikuju se među županijama i mjestima. Najniži su cjepni obuhvati u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a slijede Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija. U tim županijama cjepni su obuhvati niži u glavnim gradovima nego u drugim dijelovima županija. 

Postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica pojavi li se u nekim od gradova s niskim cjepnim obuhvatima, pogotovo ako bi se radilo o djeci predškolske dobi, što bi moglo rezultirati manjim epidemijama. Pri upisu u školu cjepni su obuhvati kombiniranim cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa viši nego u dobi od godinu dana, te je rizik za širenje ospica u školskim kolektivima niži nego u predškolskim kolektivima. 

Dodatno, postoje kategorije stanovništva s nižim cjepnim obuhvatima od prosjeka, kao npr. migrirajući Romi. Unos virusa ospica u romsku populaciju također bi mogao rezultirati manjim epidemijama ospica, što se dogodilo 2014/2015. godine nakon višekratnih unosa ospica iz inozemstva u romsku populaciju u Hrvatskoj. 

Najvažniji savjet koji se građanima može uputiti u svrhu smanjenja rizika obolijevanja od ospica jest da nadoknade propuštena cijepljenja. Ako netko po povratku iz inozemstva oboli s visokom temperaturom praćenom osipom po licu i tijelu, treba se javiti liječniku radi pravovremenog postavljanja dijagnoze i zaštite osjetljivih osoba u kontaktu. Dolazak liječniku treba najaviti telefonom, da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama pogoduje širenju infekcije virusom ospica. 

Smrtnost od ospica je oko 0,1%, tj. na tisuću oboljelih umre jedna osoba, a može biti viša ako je među oboljelima visok udio pothranjenih osoba ili osoba s oštećenjem imunološkog sustava, priopćio je HZZJ.