Papa Franjo trebao bi u ponedjeljak doputovati u Mjanmar, prvu etapu svoje osjetljive azijske turneje na kojoj će posjetiti i susjedni Bangladeš, a očekuje se da će jedna od glavnih tema njegova posjeta biti stradanje muslimanske manjine Rohindža.

Riječ je o trećem papinom putovanju u Aziju, ukupno njegovom 21. posjetu inozemstvu. "Dok se pripremam posjetiti Mjanmar i Bangladeš, želim narodu u tim zemljama poslati poruke prijateljstva. Radujem se što ćemo se susresti!", napisao je 80-godišnji poglavar Katoličke Crkve na Twitteru.    

Očekuje se da će egzodus Rohindža dominirati papinim posjetom Mjanmaru, države iz koje bježe, te Bangladešu, države u koju dolaze. 

U protekla tri mjeseca iz Mjanmara je pobjeglo 620 tisuća Rohindža, a ta će država biti domaćin papi Franji od 27. do 30. studenoga, dok će ga Bangladeš ugostiti od 30. studenoga do 2. prosinca.

Kao glasni branitelj potlačenih, Franjo je pod pritiskom da stane uz Rohindže, no lokalni ga katolici savjetuju na oprez kako bi se izbjegla moguća diplomatska kriza.

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra'ad al-Hussein tvrdi da su Rohindže žrtve "enciklopedijskog primjera etničkog čišćenja", a katolički čelnik u Bangladešu, kardinal Patric D'Rozario, napade na njih nazvao je "prijetnjom za čovječanstvo". 

No većina stanovnika u Mjanmaru to vidi drugačije. 

Mjanmarska vojska za nasilje u zapadnoj saveznoj državi Rakhine krivi muslimanske pobunjenike, a vlast i javnost siromašne Rohindže, koji nemaju svoju matičnu državu, ne smatraju mjanmarskim građanima nego ilegalnim imigrantima iz Bangladeša. 

Franjo je u videoporuci uoči posjeta naglasio da "jedva čeka upoznati" stanovnike Mjanmara, no nije izrekao riječ "Rohindže". Poručio je da stiže na to područje kako bi ohrabrio "svaki pokušaj izgradnje sklada i suradnje u službi općeg dobra". 

Papa bi mogao biti izravniji kad stigne u posjet. U kolovozu je osudio "progon naše braće Rohindža", a prošle godine je bez straha pokrenuo svađu s Turskom kad je masovna ubojstva Armenaca u toj državi tijekom Prvog svjetskog rata bez okolišanja nazvao "genocidom". 

Najviši predstavnik Katoličke Crkve u Mjanmaru, kardinal Charles Bo, prošlog je tjedna za Vatikanski radio otkrio kako se nada da će Papin posjet pomoći zaustaviti građanski rat između etničkih skupina i vojske.

Franjo će se sastati i s utjecajnim budističkim redovnicima, te s dobitnicom Nobelove nagrade za mir i mjanmarskom čelnicom Aung San Suu Kyi koja je meta kritika međunarodne zajednice jer šuti o progonu Rohindža. 

Mjanmar je do slobodnih izbora 2015. bio izolirana vojna diktatura, a diplomatske odnose s Vatikanom uspostavio je tek u svibnju. Od njegovih 51,8 milijuna stanovnika samo je oko 1,3 posto katolika, stoji u vatikanskim podacima.  

Bangladeš je većinski muslimanska država koja se u proteklom razdoblju brzo razvija, pa je broj siromašnih u državi prošle godine pao ispod 25 posto, u odnosu na 2000. kad ih je bilo gotovo 50 posto. 

Prema vatikanskoj statistici iz 2015., u Bangladešu 375 tisuća katolika među 158 milijuna ljudi stanovnika.