Zdravstvo u Hrvatskoj u teškim je financijskim problemima. Nije to nikakva novost, no s obzirom na to da je dug sustava "prešišao" 8 milijardi kuna, te da su prihodi manji od potrošnje, svima je jasno da se nešto mora učiniti

U posljednje vrijeme spominju se tako i mnoge mjere - povećanje cijena duhanskih proizvoda, veći porez na alkoholna pića i određenu nezdravu hranu, pa i veća participacija i izdvajanje za dopunsko osiguranje...

Na jednoj od posljednjih sjednica Vlade dodatna 1,1 milijarda kuna odobrena je za zdravstvo. Novac je dobrodošao, no udruge vezane uz zdravstvo naglašavaju da se tu ne radi ni o kakvom saniraju zdravstva, nego samo o vraćanju duga koji u prethodnim razdobljima nije bio uplaćivan. I dalje ostaje pitanje kako sustav sanirati. Resorni ministar Milan Kujundžić u javnost je kao probne balone puštao neke mjere. Kao najzvučnija ostala je ona o poskupljenju cigareta. Njome se ne bi spasio sustav, no mogla bi ubrizgati godišnje od 400 milijuna do milijarde kuna, ovisno o visini poskupljenja. Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, Dražen Jurković, predlaže da se umjesto 32 posto trošarina na duhan koje se uplaćuju u državni proračun od toga odmah 3 kune ubrizgavaju u HZZO u 2018.godini...

"U drugoj godini bi cigarete poskupjele kunu, a u trećoj dvije", kaže Jurković.

Zdravstveni fond koji bi se punio iz cijene cigareta predlažu u Koaliciji udruga u zdravstvu, no njihov je prijedlog da poskupljenje kroz tri godine bude pet kuna. Nikako ne žele da ta sredstva odu za vraćanje dugova, niti u HZZO, poručuje Ivica Belina, predsjednik KUZ-a.

"Taj fond bi služio isključivo za zdravstvenu zaštitu pacijenata, a ne za sanaciju dugova u zdravstvu", poručuje Belina.

Jasna Karačić iz Udruge za promicanje prava pacijenata slaže se s Belinom da se mora naći način da novac koji bi se dobio od poskupljenja duhanskih proizvoda ide direktno za potrebe liječenja...

"Tako da bi u tu svrhu kada bi se usmjerili novci bilo omogućeno liječenje s puno kvalitetnijim lijekovima no što je to sada", smatra Karačić.

Mnogi su se digli na noge oko poskupljenja dopunskog osiguranja, koje se spominje među mjerama poslodavaca u zdravstvu. Nikakva poskupljenja participacije ili dopunskog zdravstvenog osiguranja za Karačić ne bi dolazila u obzir...

"Tvrdimo da je to cijena koja je za sada prihvatljiva svakom građaninu i ne bi se smjela mijenjati, mi ćemo napraviti sve da se ona i zadrži."

Jurković tvrdi da oni nisu predložili poskupljenje, odnosno da do njega ne mora doći...

"200 do 250 milijuna kuna zdravstvenog novca ostaje kod osiguravatelja, a namijenjen je zdravstvu. Nama je cilj ne, podcrtavam ne, povisiti cijenu premije dopunskog osiguranja za građane nego povisiti trošak privatnih osiguravatelja i HZZO-a, dakle sustava doplata."

Jasno je da su neke mjere svakako potrebne i uskoro će se morati i donijeti ne želimo li rušenje sustava, no Belina poručuje da ni stotinu mjera neće biti dovoljno ako se ne riješi sljedeće...

"Prije no što racionaliziramo sustav i vidimo gdje su te točke nerazumnog trošenja nema smisla upucavati novi novac u zdravstvo, jer mi ćemo ga opet znati potrošiti i biti u gubitku sigurno."

I dok ministar najavljuje skori završetak novom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i skoru javnu raspravu, građane najviše zanima svakako hoće li uspjeti zadržati isti standard zaštite kao i do sada, te hoće li nakon svega izbjeći poskupljenja.