I ove srijede družimo se u Knjigozemskoj, u kojoj će se u sklopu ciklusa „Antifjaka u sridu“ održati rasprava o fenomenu masovnog turizma i njegovim implikacijama po gradove hrvatske obale. Pridružite se ugodnoj atmosferi Knjigozemske u 20:30 sati.

Približavanjem konca još jedne turističke sezone već poslovično smo zatrpani informacijama o rekordnim brojkama koje su – prema riječima ministra turizma, Garija Cappellija – „rezultat kvalitetno odrađene pripreme, promišljenih marketinških aktivnosti, sve većeg broja kvalitetnih turističkih ponuda i zajedničke suradnje svih dionika u turističkom sustavu“.

Turizam se nedvojbeno nameće kao jedna od osnovnih gospodarskih grana, čiji je udio u državnom BDP-u 2016. godine iznosio visokih 18%, što Hrvatsku čini europskim rekorderom. No, čak i ako nakratko po strani ostavimo upozorenja o prevelikoj ovisnosti o djelatnosti koja je izložena utjecaju vanjskih faktora poput vremenskih (ne)prilika ili sigurnosnih uvjeta u regiji, nužno je postaviti pitanje negativnih implikacija masovnog turizma i njegovih popratnih procesa na kvalitetu života stanovništva priobalnih gradova.

Premda je slične procese na djelu moguće vidjeti kako u drugim gradovima hrvatske obale poput Splita i Dubrovnika, tako i brojnim europskim gradovima poput Venecije i Barcelone, naša rasprava ponajprije će biti usmjerena na grad Zadar.

Kao i spomenuti gradovi, Zadar se već niz godina suočava s funkcionalnim i strukturalnim promjenama koje je prvenstveno moguće percipirati kao rezultat sve izraženijeg okretanja djelatnostima turističkog sektora. Te promjene najočitije su na području Poluotoka, odnosno stare gradske jezgre koja predstavlja turistički najatraktivniji dio grada, no u sve većoj mjeri zahvaćaju i brojne druge dijelove grada.

Pod pritiskom procesa turistifikacije i komercijalizacije privatnih i javnih prostora, ali i dislokacije trgovačkih djelatnosti koje u sklopu trgovačkih centara sele na periferiju grada, stječe se dojam da područje stare gradske jezgre užurbano ostaje bez sadržaja nužnih za kvalitetan život lokalnog stanovništva, što posljedično dovodi do sve izraženijeg iseljavanja.

S obzirom na spomenuto, ovu srijedu želimo pokušati odgovoriti na neka od sljedećih pitanja: Što nam nosi ovakav vid turizma i možemo li govoriti o postojanju dugoročne strategije njegovog razvoja? Koje su implikacije spomenutih procesa po kvalitetu i uvjete života lokalnog stanovništva, ali i studentske populacije? Koja je uloga lokalnog stanovništva u kreiranju i (p)održavanju postojećeg oblika turizma?

U svjetlu postojećih funkcionalnih i strukturalnih promjena, možemo li Zadar smatrati „gradom po mjeri čovjeka“? Na ta i mnoga druga pitanja odgovore ćemo pokušati naći u raspravi kojoj će prethoditi projekcija dokumentarnog filma „Bye bye Barcelona“, čiji bi sadržaj – kontekstualnoj specifičnosti usprkos – trebao ponuditi dobru polaznu točku za što zanimljiviju i kvalitetniju raspravu.