migantska kriza
Zbog klimatskih promjena u Europu bi moglo doći 20 milijuna izbjeglica
Od 6. do 17. studenog u njemačkom Bonnu bit će održana 23. Konferencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda na kojoj će se raspravljati o sve češćim meteorološkim ekstremima i klimatskim promjenama, kao i njihovim posljedicama na planet i čovječanstvo.
Novi Zeland objavio je uoči konferencije da će klimatske promjene ubuduće prihvaćati kao razlog za dodjelu azila.
Ovakva odluka, koju mnogi stručnjaci smatraju iznimno hrabrom,
odnosila bi se prvenstveno na davanje azila ljudima iz susjednih
zemalja - sićušnih otočnih država Pacifika kojima prijeti
povišenje razine mora, a samim time nekima od njih i potpuno
nestajanje. Bude li ova odluka dosljedno provedena, stručnjaci
upozoravaju da će tu zemlju pogoditi dosad neviđen priljev
tražitelja azila.
No, još veći problem prijeti Europi.
Deseci milijuna ljudi bit će prisiljeni napustiti svoje domove
zbog klimatskih promjena u sljedećih deset godina, stvarajući
tako najveću migrantsku krizu u povijesti čovječanstva, pokazao
je novi veliki izvještaj britanske Zaklade za zaštitu okoliša
(EJF). Brojni američki stručnjaci, među kojima i Stephen A.
Cheney, bivši general američkih marinaca koji se danas aktivno
bavi problemima okoliša, u studiji su analizirali moguće
posljedice klimatskih promjena te zaključili da pred Europom
stoji golem izazov.
Stephen Cheney upozorava da će broj izbjeglica iz Afrike, koji će
spas potražiti preko Mediterana, u sljedećem desetljeću porasti i
do 20 milijuna, prenosi Index.
"Ako Europa misli da danas ima problem s izbjeglicama, pričekajte
desetak godina", upozorio je. "Vidjet ćemo što će se dogoditi
kada klimatske promjene otjeraju ljude iz Afrike - posebno iz
subsaharskog područja - i ne govorimo ovdje o jednom ili dva
milijuna nego o 10 ili 20 milijuna ljudi. Oni neće bježati na jug
Afrike, nego će bježati preko Mediterana", dodao je.
Studija EJF-a poziva svjetske čelnike da postignu novi dogovor o
zaštiti izbjeglica koje bježe pred klimatskim promjenama te da
što žurnije u svoja zakonodavstva implementiraju ciljeve iz
Pariškog sporazuma.
Sir David King, bivši znanstveni savjetnik britanske vlade, u
studiji objašnjava: "Ono o čemu sada govorimo dugoročno
predstavlja egzistencijalnu prijetnju našoj civilizaciji.
Kratkoročno, sa sobom nosi brojne rizike i potrebna je hitna
reakcija ljudi diljem svijeta, onakva kakva dosad nikad nije
viđena", kazao je.
Prema izvještaju, klimatske promjene igrale su važnu ulogu u
procesima koji su doveli do izbijanja rata u Siriji, kada su suše
dovele do migracija više od milijun i pol ljudi u velike gradove
do 2011. godine. Ti ljudi ni tada nisu imali dovoljno izvora
hrane, vode, kao ni poslove.
"Klimatske promjene su nepredvidljiv sastojak koji, u kombinaciji
s postojećim socijalnim, ekonomskim i političkim tenzijama, ima
potencijal stvoriti nasilje i konflikte s katastrofalnim
posljedicama", upozorava pak glavni direktor britanske Zaklade za
zaštitu okoliša Steve Trent.
"U svjetlu brzih klimatskih promjena, i njihovog potencijala da
dovedu do nasilnih i masovnih migracija - svjetski čelnici moraju
odmah reagirati", dodao je.
Vezane vijesti
-
Uoči Konferencije UN-a o klimatskim promjenama koja se održava u Glasgowu, WWF je pozvao građane da se priključe kampanji #WeWontForget i pošalju čelnicima poruku da njihova obećanja o ublažavanju klimatske krize neće biti zaboravljena.
-
Europa je ove godine imala najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, ali tek neznatno toplije od prethodnih rekorda za razdoblje od lipnja do kolovoza, objavili su u utorak znanstvenici Europske unije.
-
Toplinski val koji je pogodio Španjolsku, u subotu je rezultirao rušenjem apsolutnog temperaturnog rekorda u ovoj zemlji, pri čemu je u gradu Montoru u južnoj pokrajini Cordobi izmjereno 47,4 Celzijevih stupnjeva, objavila je u nedjelju državna meteorološka agencija (AEMET).
-
Srpanj 2021. najtopliji je mjesec u svijetu otkad postoje mjerenja, objavila je u petak američka agencija koja prati klimatske promjene, Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).
Izdvojeno
-
Do nedjelje na kopnu sve više sunčanih razdoblja, osobito za vikend. Pritom je i dalje moguća magla i mraza, ali će danju biti toplije nego prošlih dana.
-
Ministar zdravstva Vili Beroš ustvrdio je u četvrtak da se četvrtog dana štrajka dijela zdravstvenih djelatnika nastavlja trend smanjivanja broja štrajkaša, te iznio podatak da ih danas aktivno štrajka 504, što je za 64 manje u odnosu na jučer.
-
U petak, 22. studenog u 19 sati u Galeriji Galženica otvoriti će se samostalna izložba kipara Mateja Vukovića.
-
U nedjelju, 10. studenog 2024. godine u 18,45 sati na dionici državne ceste broj 1, u mjestu Jošani došlo je do naleta na divljač, kada je 57-godišnjak iz Zadra upravljao osobnim automobilom.
Reci što misliš!