Petina hrvatskih građana bila je diskriminirana barem jednom u zadnjih pet godina, što je manje nego 2012., kada je u takvoj situaciji bila četvrtina, no i dalje najveći broj njih nije spreman potražiti zaštitu, pokazalo je istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji, koje je u ponedjeljak predstavio Ured pučke pravobraniteljice.

Diskriminacija je najčešća na području rada i zapošljavanja, te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto diskriminiranih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala, kazuju podaci istraživanja koje je IPSOS lani u prosincu proveo na uzorku od 1000 građana.  

Dvije trećine onih koji drže da su bili diskriminirani nisu poduzeli ništa - 45 posto njih smatra kako se ništa ne bi promijenilo, 18 posto ih smatra da bi se situacija samo pogoršala, 14,9 posto misli kako za to nema potrebe, a 12,9 posto odgovara kako nisu znali kome se obratiti. 

Predrasude prema Romima, azilantima, članovima sindikata...

Što je diskriminacija ne zna čak 17,9 posto ispitanika. Gotovo 40 posto misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od 4 posto.

Iako veliki broj građana ne podržava stajališta koja reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a usmjerene su ponajviše prema Romima, članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima i osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom.

Gotovo polovica (48 posto) ispitanika smatra da Romi žive od socijalne pomoći i ne žele raditi, 28 posto ih je uvjereno kako bi Romi odbili klijente u uslužnoj djelatnosti, 33 posto smatra da azilante ne bi bilo dobro zapošljavati,  a zanimljivo je i da 38 posto ispitanih smatra kako sindikati samo stvaraju probleme. Po percepciji ispitanika, najviše diskriminira država, što misli njih 28,7 posto.

Riječ je o trećem istraživanju o diskriminaciji koje je Ured pučke pravobraniteljice proveo (prvo je bilo 2009., a drugo 2012.) . Provedeno je u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj.

Agencija IPSOS provela ga je telefonskom metodom na uzorku od 1000 punoljetnih građana, a slična su istraživanja provedena i 2009. te 2012. godine.

Broj pritužbi na diskriminaciju nadmašio ostale pritužbe

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović naglasila je kako je lani po prvi put broj pritužbi na diskriminaciju nadmašio ostale pritužbe, a u prosjeku su ih primali više od jedne dnevno.

Pravobraniteljicu posebno brinu podaci da građani ne prijavljuju diskriminaciju, a mnogi od njih niti ne znaju da su diskriminirani.

Primijetila je da se rezultati istraživanja objavljuju u trenutku kada je ustaški pozdrav iz NDH u učestaloj uporabi u Hrvatskoj unatoč sudskoj praksi, propisima, proklamiranoj jednakosti pred zakonom i vladavini prava.

Time se, kaže, i branitelje koji su ginuli i kojima dugujemo zahvalnost za suverenu državu i vrijednosti koje su utemeljene u Ustavu, dovodi u neugodnu situaciju.