Masovni turizam, preizgrađenost i otpadne vode u okolišu Plitvičkih jezera uzbunio je i UNESCO. Mogućnost da Plitvice skinu s popisa zaštićene svjetske baštine alarmirale su odgovorne, pa je prvi korak napravljen - sporazum o sanaciji vodoopskrbe i odvodnje.

Ravnatelj Nacionalnog parka, Anđelko Novosel za Media servis kaže kako je potpisom Sporazuma s Vodovodom Korenica napravljen prvi korak ka konačnom rješenju problema odvodnje. 

"Problema ima više. Što se tiče odvodnje, taj sustav se počeo graditi prije Domovinskog rata i bio je plan da se 1989. godine izgradi pročistač. Kolektorska mreža je bila napravljenja, međutim taj kolektor nikad nije bio dovršen i naprosto se te otpadne vode preko 20 godina izlijevaju u okoliš, odnosno u jednu vrtaču u naselju Rastovača i to ide nažalost u susjedni sliv. Dokazano je da ide u Bosnu i Hercegovinu.", pojašnjava Novosel.

Naš najstariji i najpoznatiji Nacionalni park s jedne strane doživljava katarzu i s 1,4 milijun gostiju obara rekorde u broju posjetitelja. S druge strane, okoliš kojeg turisti stavljaju u vrh popisa željenih lokacija za obilazak u Hrvatskoj, ozbiljno je ugrožen. Do 15 tisuća posjetitelja dnevno, crpe Plitvička jezera i potrebne su drastične mjere zaštite kako bi se očuvalo ono zbog čega je još 1949. ovo područje proglašeno Nacionalnim parkom. 

"To je sve skupa neodrživo. UNESCO je još 1998. godine sugerirao Nacionalnom parku da se izradi plan upravljanja posjetiteljima i da se on počne provoditi. Nažalost on se nije nikad izradio. Mi smo prošle godine započeli raditi intenzivno na akcijskom planu upravljanja posjetiteljima kao strateškom dokumentu temeljem kojeg se upravlja Nacionalnim parkom, koji je zakonski propisan." A UNESCO je zbog prevelikog broja posjetitelja i prekomjerne gradnje javno zaprijetio: "napravite nešto ili skidamo Plitvice s popisa svjetske baštine". 

"Moramo naprosto optimalizirati broj posjetitelja u sustavu. Optimalan broj posjetitelja je 8 do 9 tisuća.", kaže Novosel.

Što bi značilo da će se na dnevnoj razini u špici sezone morati ograničiti broj posjetitelja i do 50 posto. Ostaje problem prekomjerne gradnje i drastično povećanje smještajnih kapaciteta u području Nacionalnog parka. 

"UNESCO je reagirao prošle godine i u veljači smo imali posjet komisije za reaktivni monitoring koji su izvidjeli stanje i sad je u tijeku usuglašavanje oko njihovog izvješća koje sadrži 10 preporuka. Te bi preporuke Republika Hrvatska trebala kao potpisnica Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine ispuniti do iduće godine, dakle do zasjedanja Komisije za svjetsku baštinu 2018.", pojašnjava Novosel.

Ne napravimo li sve na vrijeme, prijeti nam scenarij da se Plitvice stave na listu ugroženih područja.