Javnom tribinom i izlaganjem otočana ukazano je na probleme koje nas sve zajedno vežu, ali i rješenja koja su usmjerena prema održivijem i odgovornijem razvoju

Na inicijativu Pokreta otoka i kandidata za gradonačelnika grada Hvara Riki Novaka, grupa otočana s Korčule, Brača, Visa i Šolte došla je ovaj vikend u posjet Hvaranima. Povod okupljanju bila je međuotočna razmjena znanja, vizija i ideja o razvoju otoka te uspostava dugoročne suradnje ljudi koji su odlučili uzeti budućnost svojih otoka u svoje ruke.

Javnom tribinom i izlaganjem otočana ukazano je na probleme koje nas sve zajedno vežu, ali i rješenja koja su usmjerena prema održivijem i odgovornijem razvoju.

Javnu je tribinu otvorio Kuzman Novak, kandidat za dogradonačelnika grada Hvara i domaćin ovog događanja nakon čega je Maja Jurišić, voditeljica Pokreta otoka kratko predstavila projekt i njegove dosadašnje rezultate ističući vrijednosti na kojima se mreža temelji: održivost, odgovornost, transparentnost, zajedništvo, solidarnost...

Hvaranima su svoje programske ciljeve, konkretne otočne probleme i rješenja koja predlažu predstavili nezavisni kandidati za predstojeće lokalne izbore: Leo Žanetić, Nezavisna lista mladih Vele luke, Roberta Roškera nositeljica liste za općinsko vijeće Pučišća, Goran Tvrdić, nositelj liste za općinsko vijeće Šolte, Žaneta Roić kandidatkinja za dogradonačelnicu Starog Grada, Željko Hrepić, kandidat za općinsko vijeće grada Supetra, Stipe Vojković, kandidat za gradonačelnika grada Visa te Riki Novak kandidat za gradonačelnika grada Hvara.

Raspravu je moderirao Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje i inicijator osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj, koji i sam zastupa i promovira principe održivosti, solidarne ekonomije i razvoja lokalnih zajednica. Publici se pridružila i Milica Kuljiš, predstavnica Nezavisne liste mladih grada Komiže.

Uz zajedničku raspravu s Hvaranima i drugim otočanima, koji su za sudjelovanje na ovoj tribini prevalili dug put, osim problema otočne nepovezanosti, odlasku mladih i njihovog vraćanja na otok, spominjala se nužnost uspostavljanja transparentnog rada lokalnih samouprava i sve snažnija uloga žena u razvoju lokalnih zajednica.

"Budućnost gospodarstva na otocima nije u industriji i masovnoj proizvodnji. Uz visoke troškove prijevoza i radne snage ne možemo nikako biti konkurentni na tržištu i moramo se okrenuti manjoj proizvodnji s visokom dodanom vrijednošću. Fokus nam moraju biti mali otočni proizvođači, podizanje njihove kvalitete i konkurentnosti, međusobno umrežavanje i zajednički nastup na tržištu." - ističe Leo Žanetić iz Vela luke.

S obzirom da su se turisti u Hvaru već počeli slijevati njegovim ulicama nezaobilazna je tema bila daljnji razvoj Hvara osobito uz činjenicu da sljedeće godine slavi čak 150 godina razvoja turizma.

"Mi nemamo turističku strategiju i viziju turizma kojeg želimo, štoviše već dvije godine nemamo direktora turističke zajednice! Moramo osigurati razvoj kvalitetne ponude i ciljane skupine gostiju koju želimo u našem gradu. Da li nam je zaista potrebno da nas predstavljaju isključivo kao party otok dok zanemarujemo našu povijest i kulturnu baštinu s kojima bi Hvar kao destinacija itekako imao što za ponuditi?" - zapitao je Riki Novak svoje sugrađane.

Nezaobilazna je bila i tema upravljanja lokalnih zajednica nad njihovim javnim dobrima ističući štetnost zakonodavnih okvira o pomorskom dobru i koncesijama. Najviše je prijedloga na ovu temu došlo s Brača s obzirom na nedavna događanja i poništenu koncesiju za upravljanje plažom Zlatni Rat. Svoju je problematiku u Supetru iznio Željko Hrepić ističući da je predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, nakon svog posjeta Zadru u travnju prošle godine javno objavila 13 mjera za razvoj otoka koje je uputila Vladi od kojih je istaknuta mjera broj 8: "Izmijeniti Zakon o Pomorskom dobru tako da se otočanima omogući korisno upravljanje lukama i pomorskim dobrom."

S ovom je temom zaključena rasprava te je za kraj Maja Jurišić najavila javnu tribinu u Splitu, 28. svibnja s ciljem definiranja svih potrebnih izmjena Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o koncesijama te pozvala sve otočane da se pridruže i podrže ovu važnu inicijativu u velikom broju.