Nacionalni dan Hitne medicinske službe (HMS), pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice i Ministarstva zdravstva, proslavljen je u utorak u Karlovcu, a ministar Milan Kujundžić poručio je na svečanoj akademiji djelatnicima te službe da su ponos hrvatske medicine te obećao da će, unatoč teškim financijskim prilikama u zdravstvu, Vlada učiniti sve da Hitnu medicinsku službu učini još boljom.

Središnja proslava Dana Hitne medicinske pomoći (HMS)  svake godine se održava u drugom gradu, a ove je godine domaćin Karlovac, gdje su se okupili djelatnici hitnih medicinskih služba iz svih krajeva Hrvatske koji su tijekom prijepodneva proveli edukacijske programe namijenjene građanima i pokazali vježbe iz pružanja pomoći.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je na svečanoj akademiji u Zorin domu da tri tisuće zdravstvenih radnika HMS-a čuva život 4,3 milijuna stanovnika Hrvatske i još desetak milijuna ljudi koji dođu u Hrvatsku i njome prođu, tako da se može reći da su ponos hrvatske medicine i ponos hrvatskog naroda. Obećao je da će, unatoč teškim financijskim prilikama u zdravstvu, Vlada učiniti sve da sačuva Hitnu medicinsku službu i hrvatsku medicinu i učini je boljom.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević rekla je da je - po mjerljivim standardima koje je propisala struka, objavljenima u "Narodnim novinama" - Hitna služba u Hrvatskoj moderna, uz bok europskim i svjetskim razvijenim službama i po vremenu odziva na teren, reanimacijskim postupcima, načinu zbrinjavanja polutrauma i svemu ostalome.

Hrvatska je hitnu službu imala još prije 120 godina u Opatiji. Hitna se potvrdila u Domovinskom ratu, a u posljednjih osam godina u bitnome je reformirana, osnovan je 21 županijski zavod HMS-a i možemo reći da  je to služba s visokomotiviranim djelatnicima koji imaju svu nužnu opremu, rekla je Grba Bujević.

Izaslanik predsjednice Republike dr. Nedjeljko Strikić rekao je da je reforma hitne medicine jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja je u kratkom vremenu ostvarila izvanredno dobre rezultate, te je ravnateljici Grba Bujević u ime predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović uputio "državničku i ljudsku zahvalnost" za njezin doprinos tomu.

Župan Ivan Vučić rekao je da je karlovački Županijski zavod HMS-a ustrojen 2011. kupnjom sedam sanitetskih vozila, a sada ih ima 12 i još tri pričuvna. Ima bitno moderniju opremu, koja omogućuje da netko od 98 djelatnika u svako doba dana i noći može pomoći unesrećenima u svim dijelovima Karlovačke županije.

Kujundžić:  Proizvodnje krvne plazme i derivata plazme strateški interes hrvatskoga zdravstvenog sustava

Odgovarajući poslije svečanosti na novinarska pitanja, ministar Kujundžić je rekao da se u uvjetima u kojima nema "namjenske hitne helikopterske medicinske službe" organizacija helikopterske medicinske usluge temelji na korištenju vojnih helikoptera i helikoptera MUP-a za hitni zračni medicinski prijevoz s otočnih, ruralnih i slabo naseljenih područja. Grba Bujević dodala je da se upravo zbog specifičnih zemljopisnih i demografskih obilježja te prometne izoliranosti naših otoka predlaže i uspostava pomorske hitne medicinske službe brzim brodovima, za što je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano šest milijuna eura. Trenutačno je provedena prva faza projekta – izrada Studije izvodljivosti te se očekuju njegova daljnja provedba radi nabave brzih brodova opremljenih za zbrinjavanje i prijevoz hitnih pacijenata s otoka.

Kujundžić rekao je među ostalim da je nastavak proizvodnje krvne plazme i derivata plazme "strateški interes hrvatskoga zdravstvenog sustava", ali, dodao je, jasno je da na sadašnjoj lokaciji Imunološkog zavoda proizvodnja nije moguća te traju pregovori s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu i s drugim partnerima kako da proizvodnja ostane u Hrvatskoj i da se što je prije moguće naprave novi proizvodni pogoni. Na dodatno pitanje "ulazi li u igru i Grad Zagreb", ministar je odgovorio da je u tome "Grad Zagreb ozbiljan partner".

U vezi s gradnjom dječje bolnice, strateškog projekta Vlade, Kujundžić je rekao da je učinjeno mnogo, izračuni i analize, pri čemu bi jedinstvena dječja bolnica u Zagrebu trebala imati oko 400 postelja, a ozbiljne su tvrtke već izračunale investiciju - ona bi bila oko 150 milijuna eura, što je, ustvrdio je ministar, iznos koji će hrvatska Vlada i hrvatski narod naći i bolnica će biti napravljena.  Dvije su ozbiljne lokacije, jedna kao dio sveučilišne bolnice u Blatu, a druga je KB Dubrava, pri čemu treba reći da dječju bolnicu u zemlji kao što je Hrvatska nema smisla graditi izolirano, da se one grade zajedno s drugim bolnicama, rekao je ministar Kujundžić.