Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Zadar organiziraju godišnju skupštinu i predavanje prof. dr. sc. Ive Nejašmića Vanjska migracija stanovništva Hrvatske u 20. stoljeću: demografske posljedice negativne bilance

Skupština je predviđena za utorak 4. travnja u 16:30 sati u multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Na skupštini će biti uručena godišnja nagrada Federik Grisogono u tri kategorije.

Za iznimne rezultate tijekom studiranja u akademskoj godini 2015./2016. nagrade će dobiti najuspješniji studenti Odjela za geografiju, Sveučilišta u Zadru (Filip Krišto, Josip Mikinac, Josip Gjergja, Filip Ergotić, Fran Domazetović, Nediljko Ralica i Josip Šetka), nagradu za promicanje geografske struke i znanosti Ivana Maruna, prof., Osnovna škola Lovinac, a nagradu za znanost prof. dr. sc. Ivo Nejašmić.  

Nakon skupštine uslijedit će predavanje prof. dr. sc. Ive Nejašmića Vanjska migracija stanovništva Hrvatske u 20. stoljeću: demografske posljedice negativne bilance. Tijekom 20. stoljeća s prostora današnje Republike Hrvatske iselilo se oko 2,3 milijuna osoba, a doseljavanje je nadomjestilo nešto manje od polovine ukupnog iseljenog kontingenta.

Selilački „bilančni manjak“ odnio je trećinu prosječnog broja stanovnika, ili nešto više od polovine ukupne prirodne promjene (priraštaja). Računa se da ukupni  populacijski gubici Hrvatske u razmatranom razdoblju iznose oko 1,89 milijuna osoba, a pojedine kategorije imaju sljedeći udio: negativna bilanca vanjske migracije 63,3%, ratni gubici 32,7% i epidemije 4,0%.

Da nije bilo vanjske migracije (u hipotetički „zatvorenoj populaciji“) Hrvatska bi  2001. godine imala najmanje 6,22 milijuna stanovnika, ili 40,1% više od popisanog broja. Do punog su izražaja došli i dugoročni (odgođeni) učinci dugogodišnjeg iseljavanja, odnosno negativne migracijske bilance. Iseljavanjem najvitalnijih dobnih skupina, došlo je do sužavanja fertilnih kohorti, a posljedično do smanjenja rađanja i povećanja stope smrtnosti i u konačnici do negativne stope prirodne promjene.

Neprekidno i jako iseljavanje (negativna migracijska bilanca), posebice iseljavanje mladih dobnih skupina, jedan je od glavnih čimbenika zbog kojeg se Hrvatska našla među zemljama s najstarijom populacijom. Izrazito negativna bilanca vanjske migracije iz analiziranog razdoblja utjecat će, zakonitošću demografske inercije, i to negativnog momentuma, na daljnje pogoršanje dobnog sastava (starenje) i smanjenje broja stanovnika Hrvatske.