Priljev predmeta u odnosu na 2015. povećan je s 1.252.451 na 1.297.410 predmeta ili za četiri posto, dok je ukupan broj predmeta u radu smanjen s 1.869.137 na 1.856.482, odnosno za jedan posto

Priljev predmeta na sudove povećan je u 2016. za četiri posto u odnosu na godinu ranije, a u istom postotku povećan je i broj riješenih predmeta, dok je broj zaostataka smanjen za devet posto, pokazalo je izvješće Ministarstva pravosuđa o radu sudova za 2016.

Statistika je pokazala također da je na kraju 2016. u svim pravosudnim tijelima bilo 10,188 zaposlenih, što je u odnosu na 2015. smanjenje od 0,2 posto, pri čemu je za jedan posto smanjen broj zaposlenih na sudovima, dok je za tri posto povećan broj zaposlenih u državnim odvjetništvima.

Broj riješenih predmeta povećan je za četiri posto, dok je broj neriješenih predmeta smanjen u odnosu na godinu ranije za devet posto, s 559.072 predmeta na 508.931, pokazuje izvješće.

Općinski sudovi imali su 289.357 predmeta ili tri posto manje nego na kraju 2015., županijski sudovi 55.285 predmeta ili osam posto manje, trgovački sudovi 38.694 predmeta ili 13 posto manje.

Visoki trgovački sud imao je 16.194 predmeta ili 20 posto manje, upravni sudovi 13.693 predmeta ili 9 posto manje, Visoki upravni sud 1.412 predmeta ili 96 posto više, Vrhovni sud 17.104 predmeta ili 6 posto manje, a Visoki prekršajni sud 20.673 predmeta ili 34 posto manje.

Izvješće je pokazalo da je uočeno smanjenje broja neriješenih predmeta u trogodišnjem razdoblju pa je na kraju 2016. u odnosu na 2014. došlo do smanjenja za 18 posto.

Promatrajući podatke o broju riješenih predmeta u odnosu na 2015. uočeno je povećanje broja riješenih predmeta na općinskim sudovima, trgovačkim sudovima, upravnim sudovima, Visokom trgovačkom sudu te Vrhovnom sudu, dok su svi ostali sudovi riješili manje predmeta nego 2015.

Analiza broja neriješenih predmeta po sudovima pokazala je da je na kraju 2016. u odnosu na prethodnu godinu smanjen broj neriješenih predmeta općinskih, trgovačkih, prekršajnih, županijskih sudova, Visokog trgovačkog suda, Visokog prekršajnog i Vrhovnog suda, dok povećanje broja neriješenih predmeta bilježi jedino Visoki upravni sud.

Razlog povećanju broja neriješenih predmeta, objašnjavaju u Ministarstvu, leži u zakonodavnim izmjenama kojima je proširena nadležnost tog suda, nakon čega je povećan priljev predmeta.

Sudovi sa zadovoljavajućom stopom rješavanja predmeta

Kad se promatra rad sudova kroz stope rješavanja predmeta (CR) vidljivo je, stoji u izvješću, da je ona u zadovoljavajućem omjeru kod općinskih, trgovačkih, upravnih, prekršajnih i županijskih sudova, kao i Visokog trgovačkog suda, Visokog prekršajnog suda te Vrhovnog suda.

Ti su sudovi u 2016. riješili više predmeta nego što su ih primili, pri čemu su upravni, Visoki trgovački sud, Visoki prekršajni sud te Vrhovni sud nastavili raniji pozitivan trend prethodnih godina, a trgovački i upravni sudovi te Vrhovni sud su imali stopu rješavanja preko sto posto.

Nešto nižu stopu rješavanja predmeta, koja ukazuje kako sud rješava manje predmeta nego što ih je primio, ima Visoki upravni sud (86 posto).

Pokazatelj vremena rješavanja predmeta (DT) ukazuje da je najmanje vremena za rješavanje predmeta potrebno na prvostupanjskim sudovima, odnosno općinskim, trgovačkim i prekršajnim sudovima, koji bilježe smanjenje tog indikatora u odnosu na 2015. Izuzetak su upravni sudovi kod kojih je taj indikator 319 dana, ali je i kod njega smanjen broja dana za rješavanje predmeta.

Prosječno vrijeme za rješavanje predmeta smanjuje se na drugostupanjskim sudovima, s iznimkom Visokog upravnog suda koji bilježi povećanje tog indikatora sa 62 dana 2015. na 119 dana 2016.

Iako je zabilježen znatno niži indikator DT nego godinu ranije i dalje se uočava problem s protokom predmeta na Vrhovnom sudu (564 dana) i Visokom trgovačkom sudu kod kojeg indikator DT iznosi 464 dana.

Promatrajući podatke o neriješenim predmetima po vrstama u desetogodišnjem razdoblju do 2016. uočava se trend smanjenja njihovog broja s izuzetkom 2011. kada se bilježi povećanje u odnosu na prethodnu godinu.

U odnosu na prije, 2016. je zabilježeno povećanje broja neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta. Smanjenje broja neriješenih predmeta na kraju 2016. značajno je kod trgovačkih sudova. Naime, nakon znatnog povećenja broja neriješenih trgovačkih predmeta na kraju 2015. prošle godine se taj broj približio broju neriješenih predmeta iz 2014.

Izvješće je pokazalo da je nastavljen negativan trend povećanja broja neriješenih kaznenih predmeta od 2014., tako da se i 2016. bilježi povećanje broja neriješenih predmeta te vrste.

Sudovi u deset godina riješili više predmeta nego što su ih primili  

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja, s iznimkom 2011. sudovi su riješili više predmeta nego što su zaprimili novih. Analiza je pokazala da je 2016. riješeno više građanskih, upravnih, ovršnih, trgovačkih i prekršajnih predmeta nego što ih je zaprimljeno, dok je jedino u kaznenoj grani sudovanja riješeno manje predmeta od zaprimljenih.

Najveći dio u ukupnom broju primljenih predmeta odnosi se na zemljišnoknjižne predmete (61 posto), slijede ovršni predmeti, građanski parnični i ostali predmeti, a najmanji udio u ukupnom broju primljenih predmeta odnosi se na predmete stečaja potrošača, što je nova kategorija predmeta.

Struktura neriješenih predmeta pokazuje da je na općinskim sudovima, na kraju 2016. u ukupnom broju neriješenih predmeta najveći udio građanskih parničnih predmeta (43 posto).

Indikator CR (stopa rješavanja) pokazuje kako postoji tendencija smanjenja broja neriješenih starijih predmeta na sudu u području parničnih, ovršnih, lakših izvanparničnih i predmeta mirenja.

Naime, kod svih tih vrsta predmeta bilježi se stopa rješavanja preko 100 posto, što znači da su općinski sudovi bili u stanju riješiti priljev predmeta i ”zahvatiti” predmete koji su u sudu zaprimljeni u prethodnom razdoblju.

Kod zemljišnoknjižnih, izvanparničnih, ostavinskih predmeta, stečaja potrošača i kaznenih predmeta indikator je nešto niži te ukazuje na činjenicu da se rješava manje takvih predmeta nego što je zaprimljeno pa se u tim vrstama onda povećava broj neriješenih predmeta, što znači da kada sud ne uspijeva riješiti priljev, akumulira zaostatke.

Istovremeno, indikator DT (pokazatelj vremena rješavanja predmeta) ukazuje kako je općinskim sudovima potrebno najviše dana za rješavanje kaznenih predmeta, za koje je potrebno prosječno 530 dana, dok je najmanje dana potrebno za rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta (32 dana).

Indikator DT kod novih predmeta stečaja potrošača je 1846 dana, što ukazuje da postoji problem s protokom tih predmeta na sudovima pa će sudovima uz postojeći tempo rješavanja ovih predmeta trebati 1846 dana za rješavanje predmeta koji su trenutno u radu.

Za osnovne vrste predmeta koje rješavaju općinski sudovi - građanske, parnične i kaznene, u odnosu na prethodnu godinu bilježi se blago povećanje vremena potrebnog za rješavanje građanskih parničnih predmeta s 378 na 385 dana dok je kod kaznenih predmeta zabilježeno povećanje vremena potrebnog za rješavanje s 278 na 284 dana.

Ako se u razmatranje uzmu samo tzv. osnovni kazneni predmeti, prosječno vrijeme potrebno za njihovo rješavanje u 2016.  je 530 dana. Naime, predmeti izvanraspravnog i optužnog vijeća su predmeti vezani na osnovni kazneni predmet, a u njima se odlučuje o potvrđivanju optužnice te drugim stvarima iz nadležnosti optužnih vijeća.