Nepodnošljive ljetne temperature odrazit će se i na regionalnu ekonomiju mediteranskih zemalja,

Smrtonosni valovi vrućine u području Mediterana, poput onih koji su 2003. odnijeli oko 18.000 života, mogli bi postati uobičajeni u stoljeću u kojemu živimo ukoliko se trend emisije stakleničkih plinova i dalje nastavi, izvijestili su znanstvenici Sveučilišta Purdue iz Indiane, objavivši rezultate svojih istraživanja u stručnom časopisu Geophysical Research Letters.

Broj opasno vrućih dana u mediteranskoj regiji, koja uključuje dijelove Europe, Afrike i Bliskog istoka mogao bi se povećati čak i za 500 posto, smatraju znanstvenici, ističući kako bi najveći porast, kada je riječ o ekstremno visokim temperaturama mogla imati Francuska.

Za utjehu, znanstvenici kažu kako bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo opasne vruće dane učiniti 50 posto manje intenzivnima. Podsjetili su kako je tijekom 2003. u Francuskoj od posljedica iznimno visokih temperatura praćenih velikom vlagom umrlo 15.000 ljudi, a oko 3.000 u Italiji.

Analizom podataka, dr. Noah Diffenbaugh i kolege sa Sveučilišta u Indijani ustvrdili su da globalno zatopljenje znatno povećava ljetne temperature, koje su u uskoj vezi s povećanom smrtnošću stanovništva. Temperature, koje u posljednjih nekoliko ljetnih mjeseci smatramo najvišima, prema njihovu predviđanju postat će najnižima tijekom ljetnih perioda koja nam predstoje u budućnosti. Dobivene rezultate Diffenbaugh i kolege temelje na istraživanjima provedenim u području Kalifornije, Italije i Kine.

Naravno, nepodnošljive ljetne temperature odrazit će se i na regionalnu ekonomiju mediteranskih zemalja, ustvrdio je koautor studije Jeremy Pal s kalifornijskog Sveučilišta Loyola Marymount. Podaci se odnose na 21. zemlju Mediterana, a posebno pogođeni bit će veliki gradovi mediteranskih zemlja poput Rima, Pariza, Barcelone, Alžira, Kaira, Istanbula i Tel Aviva.