U MORH-u nije bilo moguće pitati stručnjake za nekoliko nejasnih činjenica

Ogorčenje obitelji poginulih, ali i vatrogasne zajednice rezultatima istrage o kornatskoj tragediji sve je izraženije. Mnogi su i izjavu glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića, da je pokojni Dino Klarić svoju pogrešku platio glavom, ocijenili neprimjerenom, a istraga još nije dala odgovore na desetke pitanja, objavljeno je sinoć u Dnevniku HTV-a.

Nakon snimke razgovora u zadarskom dispečerskom centru tijekom kornatske tragedije, koju je HTV prekjučer objavio, vidljivo je da je i drugom okrivljenom, Draženu Slavici, doista bilo teško donijeti ispravnu odluku o tome kamo i na koji požar poslati jedan jedini preostali kanader.

Nakon što je prije dva dana pred državnim vrhom održana prezentacija o istrazi o kornatskoj tragediji, definirana su tri krivca: Paško Petrina, koji je opuškom izazvao požar, pokojni Klarić, koji je zapovijedao vatrogasnom akcijom na terenu, i Slavica zbog, navodno, niza propusta pri gašenju i spašavanju stradalih vatrogasaca. Iako su i obitelji i dojučerašnji Slavičini kolege vatrogasci, koji su bili u akciji na Kornatu, u početku najviše prozivali Slavicu, sve je više županijskih vatrogasnih zapovjednika koji tvrde da ni Dino Klarić ni Slavica nisu imali previše izbora. Dubrovački vatrogasni zapovjednik Miše Miloslavić istaknuo je kako bi on učinio potpuno isto.

Jedan od najvećih Slavičinih grijeha, ističe se u istrazi, jest njegova odluka da kanader koji je već gasio požar na Kornatu preusmjeri na požar pokraj Vodica. Ipak, tog je kobnog dana cijelom priobalju na raspolaganju, od inače četiri kanadera, bio samo taj jedan. Naime, u trenutku tragedije dva su kanadera bila na redovitom remontu, a jedan je bio poslan kao ispomoć u Grčku.

Premijer Ivo Sanader komentirao je tijekom posjeta Danskoj tu informaciju. Istaknuo je kako je Hrvatska prije nedavnog upućivanja kanadera u pomoć Grčkoj u gašenju požara procijenila da to može učiniti te da je time bilo spašeno dosta života u toj zemlji. "Taj dan je bilo tako da se može dati jedan kanader i zato smo ga dali, a kao što je poznato, kanader je gasio požar na Kornatu", rekao je premijer.

U MORH-u nije bilo moguće pitati stručnjake za nekoliko nejasnih činjenica: koliko se unaprijed može planirati remont, što se događa s helikopterom koji je oštećen tijkom akcije, zašto preostala tri helikoptera nisu otišla po pripremljene "kruške" na Murter. Ni ministar obrane Berislav Rončević na završnoj Međunarodnoj vojnoj vježbi u Delnicama nije želio odgovoriti na ta pitanja.

Premda premijer uporno tvrdi da sustav funkcionira, njegova crna točka je komunikacija. Kako se neslužbeno doznaje, s pilotom kanadera na Kornatima u jednom je trenutku u vezu mogao stupiti jedino pilot zrakoplova Croatia airlinesa, koji je tada slučajno prelijetao to područje. Vatrogasni zapovjednici upozoravaju kako se do danas ne zna tko je vlasnik komunikacijskog sustava kojim se koriste vatrogasci. Tu slabosti sustava ne prestaju.

Miloslavić također tvrdi da u Hrvatskoj ne postoji institucija koja obučava zapovjednika i vatrogasce kako će se ugasiti požari raslinja. Prema dosadašnjim rezultatima istrage, upravo je to bilo presudno za pogibiju gasitelja.

Iako načelno misli da se vatrogastvo ove godine pokazalo iznimno uspješnim, kornatska tragedija za predsjednika Stjepana Mesića pokazuje kako je dosta toga pošlo po zlu. Zamoljen za komentar jučerašnje izjave premijera Sanadera da se postojeći vatrogasni sustav neće mijenjati, Mesić je rekao kako smatra da je sustav u cjelini ove sezone požara dobro funkcionirao, ali da odgovorni za tragediju na Kornatu moraju odgovarati. "Priča o tome kako je sve bilo u najboljem redu ne stoji. Ako 11 ljudi pogine, onda ta priča ne stoji", istaknuo je Mesić.