Rušenje Miloševića je za Srbiju značilo kraj dugogodišnjih ekonomskih sankcija i diplomatske izolacije, ali ne i problema koje je svrgnuti čelnik ostavio u nasljeđe, uključujući status Kosova

Srbija je jučer obilježila sedmu obljetnicu demonstracija koje su 5. listopada 2000. godine dovele do pada režima na čelu sa Slobodanom Miloševićem.

Prosvjedi, na kojima su se pod okriljem tadašnje Demokratske opozicije Srbije (DOS) na ulicama Beograda okupile više stotina tisuća ljudi, bile su kulminacija nezadovoljstva odlukom Miloševićeve vlasti da ospori rezultate izbora za predsjednika tadašnje SR Jugoslavije.

Na izborima održanim 24. rujna 2000. godine, za predsjednika SRJ izabran je kandidat DOS-a i vođa Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica sa 2,470.304 odnosno 50,24 % glasova. Slobodan Milošević je završio na drugom mjestu, po prvi put u karijeri izgubivši izbore s 1,826.799 odnosno 37,15 % glasova.

Međutim, tadašnja Savezna izborna komisija je odlučila da se ipak održi drugi krug, zbog čega su izbili prosvjedi.

Prosvjednici su 5. listopada stigli u Beograd, na trg ispred Savezne skupštine, a među njima je bio veliki broj ljudi iz provincije, koji su buldožerima probijali policijske blokade na cestama. Zbog toga se prosvjedi danas nazivaju "buldožer-revolucijom".

Nakon neuspješnog pokušaja da prosvjednike rastjera suzavcem, policija je prestala čuvati javne zgrade te su oni upali u zgradu Skupštine te je demolirali, a nešto kasnije i sjedište Radiotelevizije Srbije u Takovskoj ulici.

Iste večeri se s balkona Skupštine Beograda građanima Koštunica obratio kao novi predsjednik SRJ, a dan kasnije je Milošević priznao izborni poraz i čestitao Koštunici.

Nakon toga je slijedila formalna demontaža Miloševićevog režima kroz nove izbore, a razvlašteni srpski vođa je u travnju 2001. godine uhićen zbog financijskih malverzacija, da bi u lipnju bio predan Haškom sudu zbog ratnih zločina.

Rušenje Miloševića je za Srbiju značilo kraj dugogodišnjih ekonomskih sankcija i diplomatske izolacije, ali ne i problema koje je svrgnuti čelnik ostavio u nasljeđe, uključujući status Kosova.

"Bager-revolucija" je, pak, ironijom povijesti, pala upravo na 12. obljetnicu tzv. "jogurt revolucije" - prvog "događanja naroda" kada su masovni prosvjedi omogućili Miloševićevim pristašama da svrgnu tadašnje "autonomaško" partijsko rukovodstvo Vojvodine.