Mesić očekuje da će austrijski sud sutra potvrditi prvostupanjsku presudu i odobriti Zagorčevo izručenje Hrvatskoj

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kazao je danas da je iz Rusije primio anonimne pismene prijetnje kojima ga se upozorava da prestane inzistirati na izručenju umirovljenog generala Vladimira Zagorca i njegovu procesuiranju zbog sumnji da je umiješan u malverzacije novcem namijenjenim obrani Hrvatske.

Mesić je informaciju o prijetnjama otkrio danas u emisiji Hrvatskog radija/Foto arhiv

Predsjednik Mesić je u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu" rekao kako je u pismu upozoren da je Zagorec veliki patriot koji je sve radio u interesu Hrvatske, te da ga stoga treba "pustiti na miru".

Slično pismo, dodao je, dobili su i još neki u Hrvatskoj, a sva su ta pisma upućena nadležnim tijelima, te očekuje da će istragu provesti i ruska tijela.

Upitan misli li da Zagorec stoji iza prijetnji, Mesić je odgovorio da "iza toga stoje nečiji financijski interesi", napominjući kako je čuo da neke ruske tvrtke kupuju Zagorčeva poduzeća.

Mesić očekuje da će austrijski sud sutra potvrditi prvostupanjsku presudu i odobriti Zagorčevo izručenje Hrvatskoj, te je uvjeren da je hrvatsko pravosuđe austrijskom dostavilo dovoljno dokaza i činjenica koje idu u prilog izručenju.

Ističe da dizanje tenzija u Hrvatskoj i u Haaškom sudu nakon presude "vukovarskoj trojci" ne pomaže ni jednoj strani, te da stoga kritike koje su na prvostupanjsku presudu upućene UN-u "ne mogu rezultirati nekim posebnim uspjehom".

"Rasprave na Općoj skupštini UN-a i na Vijeću sigurnosti treba voditi o funkcioniranju suda, a ne o prvostupanjskoj presudi", ocijenio je.

Mesić smatra da Haaškom sudu treba dopustiti da, nakon očekivane žalbe na presudu, u drugostupanjskom postupku donese pravednu presudu, te u tom smislu treba pomoći haaškom tužiteljstvu da u žalbi iznese sve dokaze i činjenice.

Ocijenio je da je Vladin Ured za suradnju s Haaškim sudom propustio sugerirati Vladi što se događa u haaškom postupku protiv Mrkšića, Šljivančanina i Radića, da je smanjen opseg optužnice i da im se sudi samo za Ovčaru, ne i za ostala razaranja i ubojstva u Vukovaru.

               Vladimir Zagorec

Upitan za oprečna mišljenja između njega i premijera Ive Sanadera oko toga tko 15. listopada treba zastupati Hrvatsku na Općoj skupštini UN-a, Mesić je rekao da je na današnjom sastanku dogovoreno da će u New York ići Sanader, budući da je premijer sam tako odlučio.

Takvu Sanaderovu odluku Mesić drži i reakcijom na "preveliki pritisak na Vladu jer neki žele iskoristiti presudu da bi dobili političke poene u predizbornoj kampanji, posebno magistar Đapić, a što je premijer očito htio amortizirati".

Mesić je zabrinut zbog tvrdnje člana Predsjedništva HDZ-a Andrije Hebranga da je on (Mesić), svojom izjavom kako bi Hrvatska trebala zatražiti od Haaga da se suđenje generalima Gotovini, Markaču i Čermaku prepusti hrvatskom pravosuđu, pokvario hrvatske pozicije u tajnim pregovorima koji oko prepuštanja tog suđenja Hrvatskoj već nekoliko godina traju s Haagom.

Od Vlade i HDZ-a traži da se očituju u čije je ime, svoje, HDZ-ovo ili Vladino, Hebrang to izjavio, traju li uistinu takvi pregovori s Haagom, i zašto o njima, postoje li, Vlada nije i njega izvijestila kao predsjednika države.

Mesić je ponovio kako podupire dijelove gospodarskih programa SDP-a i HNS-a koji se odnose na najave oporezivanja kapitalne dobiti i velikog nasljedstva, te ga, kaže, čude Sanaderove prozivke da takve mjere predlažu "crveni".

"Ispod kože smo svi crveni, pa i gospodin Sanader", rekao je, ustvrdivši da najviše bivših partijskih dužnosnika sjedi upravo u HDZ-u, da ih nema u vrhu SDP-a, te da stoga ne razumije zašto se takve ocjene iznose u izbornoj kampanji.

Mesić je rekao kako, da je državljanin BiH s hrvatskim državljanstvom, sigurno ne bi glasovao na hrvatskim parlamentarnim izborima, istaknuvši da su izbori čin kojim birač odlučuje tko će ga zastupati u parlamentu pri donošenju propisa koji će se na njega primjenjivati.

"Da sam državljanin BiH, sigurno ne bih izašao na izbore, već bih tražio svoje mjesto u BiH, jer Hrvati u BiH moraju voditi računa da ostanu konstitutivan element, a ne nacionalna manjina", rekao je.