Prekomjernu težinu ima više od polovice Hrvata, a debelih je čak 22 posto

Bolesti srca i krvnih žila godinama su u Hrvatskoj na prvom mjestu uzroka smrtnosti, no situacija se, ako je suditi po novim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ipak popravlja. Naime, smrtnost od cirkulacijskih bolesti i bolesti srca smanjena je za 15-ak posto u odnosu na podatke od prije tri godine, piše danas Jutarnji list .

Istina, to je još za četvrtinu više nego u zemljama Europske Unije, gdje je višegodišnja prevencija značajno smanjila smrtnost. Na žalost, prevencija svih, pa i tih bolesti u Hrvatskoj je tek u začetku, premda su prije tri godine uvedeni preventivni pregledi za starije od 50 godina koji bi u konačnici trebali dati i konkretan učinak.

No, podaci pokazuju i gdje je, kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima, najveći problem u Hrvatskoj. Dakako, radi se o pušenju i alkoholu po čijoj konzumaciji spadamo u sam europski vrh, a upravo je u tom segmentu najmanje učinjeno.

Primjerice, Hrvatska je sa 16 litara čistog alkohola popijenog po stanovniku u jednoj godini na europskom vrhu, kao i po broju alkoholičara kojih je gotovo pola milijuna. Osim toga, prekomjernu težinu ima više od polovice Hrvata, a debelih je čak 22 posto. U zemljama EU broj debelih pada i iznosi 13 posto. Prevencija bi u sljedećem razdoblju trebala biti prioritet hrvatskoga zdravstva jer smo po dostupnosti lijekova dosegnuli sam europski vrh.

Upravo je prošla prva godina od primjene dviju lista lijekova, od kojih je jedna potpuno besplatna, a na drugoj se lijekovi doplaćuju. Usto, već je gotovo dvije u primjeni lista posebno skupih lijekova za teške bolesti.

Oba su poteza ostvarila dobar učinak jer se bez smanjenja prava osiguranika značajno povećala dostupnost lijekova, poglavito onih za teške zloćudne bolesti, a da nije drastično povećana potrošnja kuna za lijekove. Naime, proizvođači su na zahtjev Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje u prosjeku snizili cijene za 15-ak posto, što je otvorilo mogućnost povećanja potrošnje za skupe lijekove.

Što je to značilo za liječenje oboljelih od raka najbolje govore riječi hrvatskog onkologa prof. dr. Ede Vrdoljaka iz KBC-a Split, koji nedavno naglasio kako je samo prije tri godine Hrvatska za liječenje oboljelih od raka izdvajala jedva dva posto, a sad je to već prešlo i šest posto, što je istovjetno najrazvijenijim zemljama. Rezultat je veći postotak izlječenja i produženje života oboljelih od najtežih bolesti.

I sam kaže kako je sad na redu veće ulaganje u preventivu. Drugim riječima, u budućnosti ne treba značajnije širiti listu lijekova koje plaća HZZO jer to neće bitnije smanjiti stopu smrtnosti od najčešćih bolesti. Naime, i trenutno ima pritisaka da se, primjerice, na listu uvrsti lijek čija bi potrošnja godišnje dosegnula oko 60 milijuna kuna i to za nekoliko bolesnika kojima bi se tako tek za koji mjesec možda produžio život.

Manje od tog iznosa, oko 55 milijuna kuna, u idućoj će se godini ukupno potrošiti za rano otkrivanje raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice. Za pet godina ti bi preventivni programi smanjili smrtnost od zloćudnih bolesti za oko 15 posto.

Ni najskuplji lijek ne može postići takav učinak pa je očito da je nakon značajno povećanog standarda liječenja nužno povećati standard prevencije, suglasni su stručnjaci.