U razgovoru za subotnje izdanje ljubljanskoga Dela i Peterle i Türk predstavili su se kao političari koji ne žele stvarati ideološke podjele

Ankete koje su u subotu objavili svi vodeći slovenski dnevnici pokazuju da je u drugom krugu predsjedničkih izbora, koji se održavaju u nedjelju 11. studenoga, vrlo vjerojatna pobjeda Danila Türka nad Alojzom Peterleom.

Prema anketi ljubljanskog Dela , za Türka je spremno glasovati 61 posto birača, a za Paterlea 25 posto. Isti rezultat pokazala je anketa ljubljanskog lista Dnevnik , dok istraživanje mariborskog lista Večer govori da bi za Türka glasovalo 54, a za Peterlea 26 posto ispitanika.

Peterle je u prvom krugu dobio 4 posto glasova više od Türka, ali je Türk u međuvremenu osvojio i glasove birača koji su u prvom krugu glasovali za nekoga od pet kandidata koji su otpali, pa će u zadnjem tjednu kampanje Peterle vrlo teško moći nadoknaditi sadašnji zaostatak, ocjenjuju slovenski mediji.

Tako Delo u velikom naslovu naglašava "Prema izbornim najavama novi predsjednik bit će Türk", Večer isto tako u naslovu ističe "Türk u ulozi favorita", dok Dnevnik na naslovnoj stranici navodi "Türku se otvaraju vrata u predsjendičku palaču".

Slovenski mediji podsjećaju da kandidati za najviši položaj u državi ulaze u posljednji, i odlučujući, tjedan kampanje te da konačna razlika na izborima možda neće biti takva kakvom je pokazuju ankete provedene sredinom ovog tjedna, ali se slažu da Peterle razliku može smanjiti jedino mnogo agresivnijom kampanjom.

U razgovoru za subotnje izdanje ljubljanskoga Dela i Peterle i Türk predstavili su se kao političari koji ne žele stvarati ideološke podjele, te su istaknuli svoje pozicije u vrijeme stvaranja samostalne Slovenije, što bi prema nekim najavama moglo doći u središte kampanje u zadnjim danima pred izbore.

Peterle je rekao da ga u dugogodišnjoj karijeri prati reputacija "poštenog političara". Istaknuo je i svoje iskustvo u politici, te poznavanje struktura u Europskoj uniji, a posebno i svoje zasluge prilikom osamostaljivanja države, kad je bio predsjednik vlade.

Türk je rekao da je u vrijeme osamostaljivanja Slovenije bio angažiran kao profesor međunarodnoga prava, poslije i kao diplomat, te da se bavio pitanjem ljudskih prava, a sudjelovao je i u pripremi slovenskih odgovora na pitanja koja je u vezi s raspadom nekadašnje Jugoslavije donijela Badinterova komisija, odnosno arbitraža.

Türk je odbacio Peterleovo mišljenje da je njegov prilog osamostaljenju Slovenije bio "uglavnom teoretski".

"Od Badinterove arbitražne komisije ovisio je odgovor na pitanje je li se Jugoslavija raspala (ili se Slovenija odcijepila) i cijeli niz posljedica koje je taj odgovor donio. To je bila vrlo praktična, a ne teoretska stvar", rekao je Türk odgovarajući Peterleu.